Grude: Na zemlji bez kamena posadili 7000 sadnica smilja i u 4 i pol mjeseca ubrali 1200 kilograma

Milijuni sadnica smilja posađeni su u prethodnom razdoblju u Hercegovini. Smilje se proizvodi za svjetsko tržište, za kozmetičku industriju, a u posljednje vrijeme sve više i za industriju aromaterapije te za druge oblike primjene za zdravlje čovjeka, piše Večernji list BiH. Škrti hercegovački kamenjar, ali i od korova umorna zemlja, napokon je došao na svoje, a od proljeća će još više jer se radi i sadi kao u dobra, stara vremena kakvih se mnogi još s nostalgijom sjećaju. U Grudama smo boravili kod obitelji Palac koja je u svibnju ove godine posadila 7000 sadnica. Iako smilje u svojoj punini donosi rezultate za tri godine, ono rezultate daje i u prvoj godini, a upravo primjer te obitelji potvrđuje ovu činjenicu.

Kvaliteta smilja

– Posadili smo 7000 sadnica, a za četiri i pol mjeseca ubrali smo 1200 kilograma koje smo prodali za pet maraka po kilogramu. Od tog novca isplatili smo uloženo, i sadnice i radnike, govori nam Marija Palac koja je na čelu projekta sadnje smilja u ovoj obitelji. Upravo ovo dalo je nadu onima koji su strahovali da će tri godine morati čekati na bilo kakve rezultate i koji su se naposlijetku bojali hoće li rezultata od toga biti s obzirom na to da su tri godine relativno dugo razdoblje i da ne bi došlo do neke pošasti koja bi mogla uništiti proizvodnju. – Da je smilje kvalitetno, potvrđeno nam je nakon analize u Beogradu gdje su nam stručnjaci kazali kako možemo brati već u ponedjeljak, a rezultati analize su nam javljeni krajem tjedna i onda smo krenuli s berbom smilja, a zatim smo ga prodali tvrtki Roing u Ljubuškom. Uspjeli smo prodati i višak sadnica, govori nam Marija koja je, uz spomenutih sedam, posadila još 6 tisuća sadnica smilja, a na proljeće ova obitelj planira posaditi još 20.000 sadnica. Smilje je sađeno u mjestu Medovići na površini od 2 i pol duluma.

Pothvat i iz znatiželje

Zaselak nekad poznat po odličnom duhanu postaje poznat i po kvalitetnom smilju. Marija nam otkriva i kako su se odlučili na ovaj pothvat. – Većina je govorila kako smilje ne može uspjeti u zemlji bez kamena, nego se uporno tvrdilo kako mora bit u kamenu. Mi smo ga odlučili posaditi u zemlji koja nije obrađivana 20-ak godina. Bilo je to zapušteno zemljište na kojem je izniklo i dalo plodove kvalitetno smilje, govori nam Marija srušivši još jedan mit o smilju kako ono mora biti u kamenu. U radu, tijekom ova 4 i pol mjeseca, pomagali su joj muž i troje djece, a imala je i radnike pri sadnji i branju. Za pokus Marija je destilirala 20 kg smilja, od čega je nastalo 45 mililitara ulja za kućne potrebe. Do proljeća će se zemlja odmoriti i onda se nastavlja s radom. Nedavno je mr. sc. Miro Barbarić, dipl. ing. agr., na radionici “Smilje” kazao kako je “Hercegovačko smilje bogato diketonima koji u medicini služe za zacjeljivanje rana i kako posjeduje antihematodna svojstva te visoku razinu y-curcumene što se primjenjuje u saniranju ožiljaka. Vrijednost smilja je u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji iznimno velika i ako bude dobre strategije u radu, Hercegovinu bi ovo zlato i zaboravljeno blago moglo itekako ojačati u ekonomskom i drugom smislu.

smilje13_nnn_bih_181115 smilje8_nnn_bih_181115 smilje2_nnn_bih_181115

vecernji.ba

2 komentara

  1. Kakav je događaj da je netko posadio 7000 sadnica smilja, pa se to objavljuje u večernjaku i na portalima. Još malo pa će se pisat kad neko zakolje pivca ili okreči kuću ili napravi frizuru, ako su to naručeni i plaćeni oglasi onda neka se to naglasi. Sve upućuje na to da je članak plaćen dok se i komentari brišu a uopće nisu bili uvredljiva sadržaja.

    Like(2)Dislike(2)
  2. Grude online,nemojte objavljivat clanke kada brisete komentare,a nebi se brisali da su lazni nego su istiniti.

    Like(2)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora