Ceste pune rupa, a sredstva namijenjena za održavanje troše se u druge svrhe

Federalno ministarstvo prometa i veza iznijelo je Vladi FBiH izvješće o financiranju javnih cesta s prijedlogom zaključka, piše Večernji list BiH. Tu su se vodili zahvaćanjem javnih prihoda, usklađivanjem, odnosno povećanjem visine naknade, pravednijom raspodjelom sredstava krajnjim korisnicima i dr. Po pitanju zahvaćanja javnih prihoda, konstatirano je kako se, zbog izjednačavanja cestarine s carinama, trošarinama i PDV-om i svrstavanjem cestarine koja se obračunava na pogonsko gorivo u opće javne prihode, gubi mogućnost odgovarajućeg praćenja pa se potencijalno dio sredstava namijenjenih za financiranje cesta može utrošiti i troši se za ostale namjene.

Naknade i trošarine

Uz to, sredstva koja se uplaćuju po osnovi naknade za ceste pri registraciji motornih vozila prikupljaju se bez ikakve kontrole pa je evidentan pad prihoda po ovoj osnovi, a indicije upućuju na zloupotrebe i nedosljednu primjenu uredbe kojom se propisuje visina naknade. Rečeno je kako se u ovom pogledu mogu isključiti namjenska sredstva (naknada za ceste npr.) iz osnovice za obračun PDV-a ili/i dio viška ostvarenog PDV-a (do 1%) usmjeriti na investicije (izgradnja i rekonstrukcija, primarno AC/BC i MC), pokrenuti izmjenu Zakona o trošarinama u cilju tretiranja cestarine kao namjenskog izvornog prihoda za financiranje cesta, povećati naknadu za autoceste iz naftnih prerađevina za dodatnih 0,10 KM te procijeniti opravdanost i mogućnost povećanja naknade za ostale javne ceste za 0,05 KM i za željeznice od 0,05 KM, izmijeniti pravilnik o uvjetima obavljanja tehničkog pregleda vozila na način da se prije tehničkog pregleda dostavi na uvid dokaz o plaćenoj cestarini. Također, na razmatranje se stavilo uvođenje posebne trošarine na loživo ulje, odnosno da se ono ne koristi kao pogonsko gorivo te da se pri uvozu naftne prerađevine prevoze isključivo željeznicom. Kada je riječ o trošenju sredstava, rečeno je kako su postojeća sustavna rješenja omogućavala nenamjensko trošenje sredstava jer upravitelji javnih cesta nisu kreditno sposobni, kao i zbog toga što nije uređeno prikupljanje izvornih prihoda.

– Nakon raspodjele javnih prihoda na entitete, a potom na županije i općine, ako se novac za ove namjene uplaćuje na račune proračuna, dio tih sredstava se troši nenamjenski, stoji u izvješću. Predloženo je da se namjenska sredstava iz zakonom propisanih naknada za javne ceste izravno uplaćuju, posebno za potrebe korisnika uz odgovarajuću kontrolu, te tako upravitelji javnih cesta postaju kreditno osposobljeni i na njih se prenosi upravljanje sredstvima, ali i obveza po kreditima koji su uzeti za ove namjene.

Prenamjena

Rečeno je i kako visine naknada za financiranje javnih cesta ne prate rast cijena naftnih prerađevina i drugih troškova, kao ni planirane projekte. Cestarina je određena u fiksnom iznosu u visini od 0,15 KM i tada je činila 12% od maloprodajnih cijena naftnih prerađevina, a prije rata činila je 24% maloprodajne cijene naftnih prerađevina. Ako bi se postotak od 12% primijenio na današnju prosječnu maloprodajnu cijenu naftnih prerađevina, došli bismo do naknade veće od 0,20 KM. Stoga je predloženo povećanje udjela naknade za autoceste za 0,10 KM te da se ispita mogućnost da se poveća naknada za ostale javne ceste za 0,05 KM od MPC naftnih prerađevina u cilju kreditne sposobnosti upravitelja javnim cestama i stvaranja preduvjeta za realizaciju planova i projekata. – Potrebno je dugoročno analizirati i, po mogućnosti, vršiti prilagođavanje visine naknada prema minimalnim vrijednosnim razredima EU, uz minimalno 15% vrijednosti od MPC goriva, stoji u izvješću. Također, rečeno je kako je potrebno uspostaviti nove odnose po pitanju raspodjele sredstava za financiranje cesta. Jer do sada su sva sredstva po principu 40 – 35 – 25 uplaćivana krajnjem korisniku.

– Prijedlogom odluke o novom razvrstavanju javnih cesta, oko 700 kilometara regionalnih cesta postale bi magistralne ceste, a određene lokalne postale bi regionalne ceste pa je potrebno uspostaviti nove odnose u raspodjeli sredstava. Prema prijedlogu konzultanata, to je bilo 55% za FBiH, a županijama i općinama 45%. Nakon usvajanja informacije, Vlada FBiH preinačila je postotke u odnosu 50 – 50 posto. Usvojila je informaciju te zadužila resorna ministarstva za poduzimanje aktivnosti i analiza te pripremu programa za njihovo provođenje.

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.