Da je više poduzetništva u BiH mladi ne bi odlazili

U vrijeme iseljavanja mladih i nezaposlenosti, u Prozoru-Rami pokrenut je novi pogon sportske odjeće. Otvorena su nova radna mjesta, plasman osigurava njemački partner, a podrška je i lokalna zajednica.

Malo tko zna da se u fitness centrima i sportskim terenima diljem Europske unije nose trenirke, jakne ili hlače šivani u maloj općini na sjeveru Hercegovine – Prozoru-Rami. Dok BiH potresa trend iseljavanja mladih u potrazi za zaposlenjem, svaka vijest o otvaranju novih radnih mjesta, slamka je spasa za razlog ostanka na rodnoj grudi, piše Dw.com.

“Danas se posao teško nalazi, pogotovo u manjim sredinama. Presretne smo što imamo priliku raditi i zarađivati za naše obitelji. Pozivam i ostale žene da budu dio nas”, kaže Melisa Ravnjak, jedna od, sada 130 uposlenih u ovom poduzeću. Ona u Rama-Texu radi već pet i pol godina, od samog početka proizvodnje i predsjednica je sindikata žena.

Kvalitetnu konfekciju koje proizvedu ove vrijedne ramske žene dio je sportke opreme koju nose muškarci, žene i djeca diljem Europske unije i to zahvaljujući njemačkim partnerima, tvrtki CGL sports faschion GmbH&CO.KG iz Albstadta, koja cjelokupnu proizvodnju otkupljuje od Rama-Texa.

Suradnja partnera iz Njemačke i BiH

“Našli smo izvanredne partnere i, prije svega, tako dobre radnike i stoga dajemo veliki doprinos u sportskoj, modnoj kolekciji. Ovo partnerstvo je jedna velika uspješna priča i Rama-Tex je najveći partnerski program koji imamo u BiH i nadam se da ćemo zajedno i dalje nastaviti na kontiuniranom poslovanju i jačanja”, kazao je Berndt Eppler, vlasnik poduzeća CGL sports faschion GmbH&CO.KG.

On je u Prozor-Ramu došao iz Albstadta kako bi prisustvovao otvorenju novog pogona, pa samim tim i zapošljavanju još 55 radnika: “Ova uspješna partnerska priča počiva na tri stuba: nama koji dizajniramo i prodajemo proizvode, uspješnom partneru koji proizvodnju širi i svakako našim zaposlenicima”.

Bez radnika ne bi bilo ništa

Ali, nije bilo baš jednostavno pokrenuti i održati proizvodnju, a pogotovo ju jačati s potrebom otvaranja novih radnih mjesta. Vlasnik tvrtke Rama-Tex, Dragomir Čuljat to najbolje zna.

“Većina naših današnjih zaposlenica nije znala šivati, a vi, da bi dobili obučenog radnika, u tu obuku morate uložiti i novaca i vremena. Danas se to nama svima isplaćuje. Otvorili smo novi, suvremen pogon po europskim standardima i nadam se da će uskoro biti još zapošljavanja. Jer, da nije naših zaposlenika, ne bi bilo ništa”.

On je u Rama-Tex do sada uložio skoro tri milijuna KM. No, čini se da ovo nije uspjeh samo privatnog sektora jer u dobroj priči značajnu ulogu ima i lokalna zajednica, općina Prozor-Rama koja je za projekte Rama-Texa, koji omogućavaju nova radna mjesta, podržala u iznosu od 1,35 milijuna KM.

Voda, put ili zaposlenje?

Načelnik ove općine, Jozo Ivančević kaže da ni Rama nije imuna na iseljavanje, pogotovo mladih ljudi bez zaposlenja i perspektive.

“Ali, činimo sve da taj negativan trend smanjimo i zato smo i mi bili uporni u ovom projektu. Iako imamo i drugih potreba, nalazili smo način da podržimo i početak i ovo sadašnje proširenje Rama-Texa. Značajan novac smo odvojili kako bi se otvorila radna mjesta, iako smo imali i potrebe da narodu dovedemo vodu i put. Danas, kad vidimo ove uređene prostore, nove strojeve, kad vidimo zadovoljne i dosadašnje i nove djelatnice, znamo da smo cijelo vrijeme bili u pravu”, zaključuje Ivančević.

Otvorenje novog pogona obilježila je i “neobična tradicija” – zajednički ručak svih zaposlenika kao i menadžmenta obje partnerske tvrtke i lokalne uprave.

“130 obitelji mogu računati na redovitu plaću, a mi na uplaćene zdravstvene i mirovinske doprinose. Samo možemo kazati – da je još ovako odgovornih i poduzetnih ljudi svima bi nam bilo daleko bolje, a naša djeca sve manje bi odlazila”, zaključuje Melisa Ravnjak, uposlenica i sindikalna predstavnica uposlenih žena, što je još jedna “neobičnost” ove tvrtke. Čini se pozitivna.

4 komentara

  1. PODUZETNIK,ŠTA JE TO??

    DOKLE ĆEMO ROBOVATI KLASNO-KASTINSKIM MITOVIMA ,ŠTA JE TO=PODUZETNIK=???

    A PRAVO I SUŠTINSKO ZNAČENJE TOGA SATANSKOG NAZIVA JE =ODUZETNIK=,KLASNO KASTINSKOG KARAKTERA ,KOJI SE UVRIJEŽIO U DUH NAJAMNOG RADNIKA, JER SU MU DRUŠTVENO PROIZVODNI ODNOSI I STUPANJ RAZVIJENOSTI PROIZVODNIH SNAGA TO UVJETOVALI I NAMETNULI.ALI DANAS ,KADA SMO SVJESNI SEBEI SVIJETA U KOJEM ŽIVIMO I STUPNJA RAZVIJENOSTI PRIOZVODNIH SNAGA S’KOJIMA RASPOLAŽEMO,NAZIV PODUZETNIK JE ,NE SAMO ANAKRONIZAM VEĆ SUŠTINSKO SVOJSTVO KLASNO –EKSPLOATATORSKOG TERORIZIRANJA ,ŠTO SE OPET MORA NAZVATI ANAKRONIZMOM VLADAJUĆE DRUŠTVENE I INDIVIDUALNE SVIJESTI KOJA SE IPAK MIJENJA I KOJA ĆE,KAKO TO KAŽE HEGEL, U SVOJSTVU OPĆE-NARODNOG DUHA , ZASIČEN OVAKVIH KLERIKALNO-KASTINSKO-ROBOVSKIH ODNOSA I AKUMULIRANIM PROTURTIJEČNOSTIMA EKSPLODIRATI KAO VULKAN IZ ZEMLJINE KORE I KRENUTI BRZINOM OD SEAM MILJA MIJENJAJUĆI SVIJET I ODNOSE U NJEMU.
    PA SUŠTINA NAZIVA PODUZETNIK, NI SA KOJEG STANOVIŠTA NIJE PRIMJERN SVRSI SVOGA NAZIVA ,JER DRUŠTVENO-SPOZNAJNA ZNANOST , NI HISTORIJSKI MATERIJALIZAM, NI FLILOZOFSKO-DIJALEKTIČKI MATERIJALIZAM NE POZNAJE LJUDSKO BĆE KOJE JE SPOSOBNO SAMOSVOJNO DJELOVATI I STVARATI.MODERNA FILOZOFSKA ZNANOST POLAZI OD OSNOVNE TOČKE SPOZNAJE =JA = I =TI=. I DA SVAKA LJUDSKA DJELATNOST POČIVA NA KOLKETIVNOM STVARALAŠTVU, A NE NA POJEDNICU KOJI SE U KLASNOM DRUŠTVU GLORIFICIRA KAO =PODUZETNIK= .PREMA TOME ,ON NE MOŽE BITI NI ONAJ KOJI POKREĆE NI ONAJ KOJI STVARA KAO POJEDINAC. PA SE TREBA ZAPITATI ,TKO TE MITOVE JOŠ UVEK,DANAS U DRGOJ DEKADI 21-VOG STOLJEĆA NAMEĆE I GLORIFICIRA ,A ZANEMARUJE LJUDSKU BIT A ONA JE DRUŠTVENA ZAJEDNICA .JOŠ PRIJE 24 STOLJEĆA JE VELIKI GRČKI FILOZOF ,ARISTOTEL, KAZO: PRIJE JE POSTOJAO NAROD NEGO POJEDINAC,PA POJEDINAC NIJE NIŠTA OSIM U ZAJEDNICI.=.

    Like(0)Dislike(1)
  2. Svatko je poduzetnik tko na svoj trošak i na svoju odgovornost posao preuzme!

    Like(2)Dislike(0)
  3. Kako biti poduzetnik pored par poduzetnika koji zele posjedovati sve- i imovinu i robove? Mali covjek se pocme baviti smiljem eto i njih sa hektarima,malo covjek hoce zasaditi bilo sto, oni odmah zasade stotinu puta vise,mali covjek hoce praviti pekmez od onog sto ubere u prirodi,ali oni odmah ukljuce svoje berace,ta sto misli neki mali sa “dna”pojesti da oni to ne “marziraju”!

    Like(1)Dislike(0)
  4. Živio sam u selu,pokušavao sam proizvoditi nekoliko proizvoda sa svojom obitelji,ali šta sam god počeo “i moj susjed će”!Odusta sam od tih ideja,a mogao sam pristojno živit od toga posla.
    Sad drugačije razmišljam,jer vidim sa godinama da su uspjeli samo oni uporni,koji i kad je bilo i teško nisu odustali.

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.