Do sada u Hercegovini zasađeno 30 milijuna stabljika smilja

Na području Neuma, Stoca, Ravnog, Širokog Brijega, Posušja, Mostara, Gruda, Ljubuškog, Čitluka i Tomislavgrada zasađeno je oko 30 milijuna stabljika smilja, a još nisu dobiveni podaci za Čapljinu, priopćeno je nakon sastanka Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji se održao u Mostaru.

Što se tiče destilerija za preradu smilja zaključeno je kako u ovom trenutku sve općine raspolažu s dovoljno prerađivačkih kapaciteta, koji mogu zadovoljiti potrebe proizvođača.

Na sastanku, kojem su nazočili predstavnici proizvođača i prerađivača smilja s područja tri županije ŽZH, HNŽ te HBŽ, raspravljalo se i o Prijedlogu općeg Ugovora o partnerstvu gdje je predsjednik Grupacije Dinko Dujmović dao riječ kreatorima Prijedloga općeg Ugovora o partnerstvu Iliji Kožulju i njegovom stručnom suradniku.

Kožulj je nazočne u kratkim crtama izvijestio kako je ovaj prijedlog završen u cijelosti te kako bi ga trebalo što je prije potpisati jer sezona nije još počela.

Nazočnima je pojašnjeno kako je opći Ugovor o partnerstvu dragovoljni pravni posao koji potpisuju proizvođači, prerađivači smilja, Gospodarska komora FBiH i Federalni Agromediteranski zavod (FAZ) iz Mostara, koji proizvodi pravne učinke, a sve iz razloga kako bi se zaštitila proizvodnja i prerada smilja na ovim područjima.

Tek potom bi se zaključivali ugovori između prerađivača i proizvođača smilja, opet na dragovoljnoj osnovi, gdje bi domicilna destilerija zadržala pravo koje joj omogućuje da putem svog internog standarda otkupljuje ili ne otkupljuje smilje u sirovom stanju od pojedinih proizvođača smilja, uz obveznu analizu ulja kod FAZ-a u Mostaru pod uvjetima propisanim općim Ugovorom o partnerstvu, te Ugovorom o kupoprodaji zaključenim između prerađivača i proizvođača smilja.

Kako je priopćeno, istaknuto je da ugovor štiti prerađivače i proizvođače smilja, a poglavito male proizvođače smilja te kako je intencija osnivanja Grupacije proizvođača i prerađivača smilja unutar Gospodarske komore FBiH, ”jedini ispravan i zakonit put kojim se želi i može zaštititi hercegovačko smilje kao brand Hercegovine”.

7 komentara

  1. Odakle vam neprovjerene informacije

    Like(2)Dislike(0)
  2. Stabljika? Od kada smilje raste kao stablo?

    Like(1)Dislike(1)
  3. Od koi ce pola bit uzarane jer je ljudima pun kurac varanja,cjena ce bit ispod dvije marke.

    Like(2)Dislike(0)
  4. Bolje da Hercegovci sade duvan a da im ga balije puše.

    Like(1)Dislike(1)
  5. Ne serite vise sa cmiljem, nema vise zena da rade ko robovi, a vi u odjelima setate i pravite od naroda jos vecu bjedu.

    Like(0)Dislike(0)
  6. Uzmite poljare (bivse oznase) da vam cuvaju njive…

    Like(0)Dislike(0)
  7. Kad ovo rodi što će biti veselja.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora