Donedavno unosan biznis sa smiljem danas je na rubu propasti: Splasnula je euforija

Nakon početne euforije koja je proteklih godina zahvatila Hercegovinu, te sna o brzoj i lakoj zaradi, svakim danom sve je više onih koji su odustali ili namjeravaju odustati od sadnje smilja.

A mnogi su – spominje se brojka od 2000 proizvođača smilja – upravo rukovođeni pričom o brzoj zaradi krenuli u taj posao. Često posuđujući novac ili uz kredite, zakupljivali su zemlju i podizali plantaže, a sve sa nadom da će se uloženo vrlo brzo vratiti i još dobro zaraditi.

Računica je bila – uloženo će se vratiti i zaraditi već u prvom sedmogodišnjem turnusu, što je prosječni vijek trajanja biljke. Međutim, već nakon nekoliko godina, poslije početne euforije, pojavili su se i prvi problemi.

Prvo su to bile primjedbe otkupljivača na kakvoću ulja, a zna se kako cijenu ulja određuje kvaliteta, da bi ovogodišnje otkupne cijene smilja, unijele nemir među proizvođače, pa se mnogima od njih neće isplatiti uloženi trud i novac. Jer se cijena ubranog smilja u otkupu srozala s nekadašnjih pet do sedam KM po kilogramu na jedva 1,30 KM!

” Sve to nije ništa što već nije viđeno!”, ističe za Spektar Slobodne Dalmacije prof. dr. Ahmed Džubur, koji je i autor monografske publikacije “Smilje” u kojoj je prezentirao sve relevantne podatke, bazirane na višegodišnjem znanstveno-istraživačkom radu, ne samo o sadnji i uzgoju smilja, nego i o procesima destilacije u cilju dobivanja eteričnih ulja, piše Slobodna Dalmacija.

Džubur kaže kako je ovo što se sada događa oko cijene otkupa smilja klasičan primjer nesrazmjera ponude i potražnje, odnosno da tržište regulira, kako proizvodnju, tako i cijenu smilja.

Podsjeća kako je proteklih godina u Hercegovini znatno povećana sadnja smilja, te kako je već ranije govorio da je smilje istovremeno velika nada, ali i strepnja za sve ljude koji se bave plantažnom proizvodnjom i destiliranjem, s obzirom na to da je BiH postala globalni lider u plantažnoj proizvodnji smilja jer je više od 2000 hektara zasađeno u Hercegovini.

Ono u čemu se zakazalo, upozorava Džubur jest plasman, odnosno, prodaja proizvoda destilacije, eteričnih ulja, jer se svi akteri moraju uključiti kako bi svi bili zadovoljni, a Bosna i Hercegovina iskoristila svoj potencijal. Drži kako će, kada ova svojevrsna kriza prođe, opstati određeni broj proizvođača, a to su oni koji imaju kvalitetu i koji su pronašli kanale prodaje.

“Dio će svakako odustati ili propasti”, naglašava Džubur, “jer je cijena smilja u tri godine znatno pala, ali ovo je i potvrda one teze kako se vrlo teško preko noći može postati bogat”.

Džubur ističe kako postoje i objektivne okolnosti, a to je da se smilje ne sadi samo u BiH, već posljednjih godina sve više je proizvođača u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji, tako da se sve skupa ne događa ništa što nije normalno u svakom poslu, jer tržište je brzo raslo, a sve ono što ide uz to nije bilo posloženo, od kvalitete i prodaje.

Kada je u pitanju iduća godina, on nije pesimist jer, kaže, razina potražnje je ista kao na prošloj godini, ali da se jednim sinergijskim nastupom svih aktera treba poraditi na plasmanu, tj. pronalaženju putova prodaje.

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, izjavio je kako su destilerije eteričnih ulja otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu te da je dio eteričnog ulja od smilja već otpremljen na inozemno tržište.
I on napominje kako se treba posvetiti pozornost boljoj kvaliteti proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destiliranja.

“To će možda rezultirati manjim količinama dobivenog eteričnog ulja, ali to podrazumijeva i bolju cijenu na tržištu tako da jedno drugo kompenzira “, drži Dujmović.

Slaže se kako proizvođači svježe mase ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, jer da je takvo trenutno stanje na tržištu.

Drži kako inozemni kupci imaju pogrešnu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inozemstvu.

“Svi nude nešto čega nema, i to u apsurdnim količinama”, kaže Dujmović te dodaje da treba proći određeno vrijeme kako bi kupci prepoznali ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od onih koji nude tuđi proizvod.

“Stvara se krivi dojam o nekim enormnim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao grupacija nemamo mehanizme regulative i nismo u mogućnosti imati utjecaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intenzivno radimo jest ‘banka eteričnih ulja’ koja će biti u mogućnosti velikim dijelom utjecati na regulaciju tržišta”, poručio je Dujmović.

 

Skupina proizvođača iz Blatnice u Općini Čitluk, koja je u posao sa smiljem ušla tek prošle godine, kažu nam da se unatoč svim teškoćama, za plasman svojeg ulja ne boje.

“Na 5,5 hektara imamo 250.000 sadnica. Obavili smo berbu smilja na 125.000 sadnica, a iduće godine na proljeće ćemo na svih 250.000 tisuća. Ulje nam je kvalitetno, uskladišteno čeka na prodaju”, kaže nam Mario, jedan od uzgajivača, napominjući kako se nisu rukovodili brzom zaradom, već žele se baviti ozbiljno ovim poslom.

To pokazuje i ekološki certifikat iz Francuske koji su dobili za svoj proizvod, a takvi proizvodi imaju puno veću šansu za plasman i bolju cijenu. Pojašnjava kako su ove godine iz tone smilja, njihovom tehnologijom, dobili 3,3 litra ulja, a cijena koju očekuju je od 1000 do 1500 eura za litru.

17 komentara

  1. Ja san svoje uzora i posadija san sada lavandu to niko ne sadi valjda bude bolje

    Like(2)Dislike(0)
  2. De brate dosta vise, svaki put kad serete o cmilju livo mudo mi se uvuce pola cm.

    Like(4)Dislike(0)
  3. Ja isto imam vrhunsko ulje i lijepo sam ga spremio i cekam da svi uzoru svoje, pa ce se cijena dignuti i onda cu zaraditi… Ja nisam pohlepan.
    Samo jos treba saznati kako da se cuva i koliko dugo moze stajati prije nego krene gubiti na kvaliteti i postane bezvrijedno.

    Ako netko zna, neka kaze

    Like(3)Dislike(0)
  4. Triba za vrat uvatit one koji su obecavali raj

    Like(1)Dislike(1)
  5. Smilje – obecanje ludom radovanje

    Like(1)Dislike(0)
  6. Koga vatati za vrat. Pricip rekla kazala.
    Pa cmiljem su se počeli baviti oni koji nikad paradajiz nisu posadili, nadajući se extra profitu. Nema exrea profita za sirotinju, vjerujte mi. Extra profit uzimaju oni koji već imaju novac.
    Po elementarnoj matematici i minimalnom ekonomskom znanju, bilo je odmah vidljivo da priča ne drži VODU.
    Veća količina – niža cijena, a i plantažnim uzgojem nikad se ne postiže kvaliteta biljke i eteričnih ulja kao u samoniklih u divljini. Mislim da u ovom slučaju nije bitna količina ulje već kvalitet ulja. Postoje supstance u ulji koje se mjere i koje određuju njegovu vrijednost. Možda je i sorta u sadnji fulana… ili se griješi u obradi ili…tko to zna, ali postoje priče da je KORZIKANSKO ulje, mjereći udio bitnih komponenti u ulju, čak četiri puta kvalitetnije od ovog našeg, a time najvjerovatnije i znato skuplje.
    Uostalom, još nisam siguran u šta sve ide ovo ulje. Koriste se u kozmetici, i to je trenutno trend. Koliko znam ne koristi se u farmaciji za lijekove. Što kad ovi trendovi splasnu, i potražnja bude još manja. Sjetite se ružinih latica, puževog gela i sl. Sve to kratko traje jer je uglavnom riječ o komercijalnoj prevari, a na to uglavnom nasjeda ženska populacija ne bi li vječno kožu održala mladom.
    Ne postoji gospodo eliksir mladosti, barem ne za sad. Sve je zapisano u genima, a ono neznatno što kozmetika, pomogne, ako pomogne jer to je upino, nije vrijedno novca i truda.

    Like(4)Dislike(2)
  7. Sami smo sebi krivi,to je jedina istina.

    Like(3)Dislike(1)
  8. Kako ”profesora” Džubura nije stid išta reći kad je on sa svojom svitom jedan od glavnih autora balade o smilj sa svoim bestidnim lažima i obmanama po svim pitanjima.
    Da ima imalo srama poklopio bi se ušima i ćutao.
    Jebo je majku ko je njega slušao i nešto od njega naučio.

    Like(6)Dislike(1)
  9. Evo uzorat a sta ako opet nikne sta onda koce Sime pokupit

    Like(0)Dislike(1)
  10. Ma kanite se toga smilja i njegova ulja, nema od toga nakve fajde. A sada je najnoviji šićar u kišnim glistama. Za sportski ribolov udičarenjem.

    Takav ribilov je razvijen u Kini. Najuspješniji je s glistama, a oni s takvim mamcima oskudjevaju.
    Stoga je za glistama velika potražnja jer je i tržište veliko. Preko 100 milijuna Kineza se bavi sportskim ribolovom – udičarenjem.

    A sadašnja otkupna cijena u Pekingu je 95 do 110 amerićkih dolara po 1 kg. Cijene su zajamćene i utvrđuju se pisanim ugovorom. Još k tomu Kinezi daju i akontaciju za ugovorenoga proizvođaća.

    Ne treba tamo ići za ugovaranje, niti za otkup prilikom uzgoja. To se sve vrši preko njihovih ambasada odnosno poslanstava. Takvo ima i u Sarajevu.
    Nego, ne budite hajvani i ne ustrajavajte u tome smilju. To zemljište koje imate, preinaćite za uzgoj glista. Samo morate po toj zemlji posuti i zaorati nešto stajskoga gnojiva. Kao onoga što prodaju Nevesinjci, Gaćani i Stoćani po Ćapljini. Može gnojivo bit goveđe, ovćije ili kozije.

    To je pravi i sigurni biznis, to je veliki šićar u kojem će svaki proizvođać ovih krajeva postati rahatli proizvođać i sretni insan.
    Mašalah i bujrum!

    Like(2)Dislike(1)
  11. Lazu da smilje podmlađiva moje od mene zagodinu dana napravilo đuturuma psidija nespavam dva sata dnevno a mlad sam momak a stas

    Like(2)Dislike(0)
  12. cmilje su posadili 80% oni što mrze motiku

    Like(5)Dislike(2)
  13. Ne sadi što ne valja pojest.

    Like(4)Dislike(1)
  14. Šta je sa Markom Ivankovićem koji je držao predavanja po dalmaciji i Hercegovini o smilju i samom njemu kao pioniru uzgoja smilja. zavukao se u mišiju rupu i hapa državnu plaću

    Like(0)Dislike(0)
  15. E, vala počinio sam ove godine od priče cmiljara. Nisi moga ući u kafić, a da te neko ne duši pričom o cmilju.
    Svi najpametniji i najstručniji, sve znaju bolje od drugih!

    Like(1)Dislike(1)
  16. Cim se stiglo do hiperprodukcije proizvoda pocelo se trgovati samo kvalitetnim uljima. Trziste u ovom trenutku postoji samo za ulja sa 15 i vise % nerila i 22 i manje % alfa-pinena. Takva ulja ima samo Hrvatska i Srbija. Ostala podrucja gde se gaji to nemogu imati sa bilo kojim semenima da sade. Hercegovina ima veliki problem sa kvalitetom i to nema veze sa vremenom berbe ili nacinom destilacije razlog je zemljiste i geografska sirina. Najnizi kvalitet je istocna her. (Trebinje) a najvisi zapad her. (imotski), ali nazalost sve je to daleko od onog sto trziste trazi. Crna Gora i Albanija je analiza koja je tek nesto sto podseca na ulje od smilja.Profesor bi trebao ovo da zna i pre nego sto je izjavio da cela Hercegovina da se posadi bice tek 10% od svetske traznje a tek izjave o najkvalitetnijem ulju na svetu su za razmatranje jer se radi o akademskom strucnjaku!!!!
    Treba ljudima saopstiti jednostavno, nema buducnosti za posao sa smiljem u Hercegovini.

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.