Evo koliko prihoduju FIS Vitez, Stanić Grupa, Violeta Grude i još neke bh kompanije

Braća Kenan i Damir Hastor, nasljednici poslovnog carstva koje je stvorio Nijaz Hastor kroz Prevent i ASA grupu, predvode listu najbogatijih poduzetnika u BiH, objavio je magazin Forbes.

Kako navodi Forbes listom i dalje dominiraju trgovci, što i nije iznenađenje u ekonomiji koja je bazirana na uvozu, a preživljavanje dobrog dijela populacije ovisi o doznakama dijaspore, piše Slobodna Bosna.

Uz trgovačke lance, veletrgovina naftom i naftnim derivatima i dalje ostaje jedan od najunosnijih poslova i tu se ništa bitno nije promijenilo niti je BiH izuzetak.
Iako su, nesumnjivo, najbogatiji u BiH, braća Hastor daleko su od medijskih reflektora i za bosanskohercegovačku javnost nepoznanica. Nema ih u vijestima o lokalnom džet setu, politički su nevidljivi i zasad nemaju nikakvu želju da se medijski eksponiraju.

Mada su se našli na vrhu ovogodišnje liste sa 771 milijuna KM ukupnog prihoda, imajući u vidu da je grupacija Prevent prisutna s firmama kćerkama u Njemačkoj, Austriji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Brazilu, Mađarskoj i Turskoj, stvaran ukupni prihod grupacije na globalnoj nivou je znatno veći.

Drugu poziciji na listi drži HIFA grupa u vlasništvu Izudina Ahmetlića, čiji je primarni biznis trgovina naftom i naftnim derivatima. S obzirom na pad cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjoj godini, može se očekivati da će se to negativno odraziti i na ukupan prihod naftaša, uključujući i HIFA grupu.

Iako je trgovina naftom i dalje jedan od najunosnijih poslova u BiH, Ahmetlić je, poput niza drugih poduzetnika, počeo s diverzifikacijom poslovanja, ulažući i u poljoprivrednu proizvodnju kroz vlasništvo nad zemljoradničkom zadrugom “Poljoprom” u Sanskom Mostu. Procjenjuje se da je ukupni prihod oko 681,3 milijuna KM.

Na trećem je mjestu kompanija Bingo u vlasništvu tuzlanskog poduzetnika Senada Džambića, koja ubrzano širi mrežu svojih maloprodajnih objekata, s ambicijom da u BiH parira Konzumu Ivice Todorića, igrajući na kartu domaćih proizvoda i niskih cijena.

Bingo ima i većinsko vlasništvo u Majevica d.d., proizvođaču grickalica, koju su preuzeli kada je kompanija bila u stečaju. Ukupan prihod tih dviju kompanija u 2014. iznosio je 570,3 milijuna KM, a ulaganje u Majevicu pokazatelj je Džambićevih namjera da poslovanje s trgovine proširi i na proizvodnju. Osim Majevice, Bingo ima većinski udio u još deset kompanija u BiH koje se bave nekretninama, proizvodnjom odjeće i prikupljanjem otpada.

Četvrto mjesto zauzima Tomislav Antunović, čija je firma Antunović AGS u 2014. imala 338,5 milijuna KM ukupnih prihoda i čije poslovanje obuhvaća firme u BiH i Hrvatskoj. Antunovićev primarni biznis je trgovanje naftom i naftnim derivatima, s čime je počeo još prije raspada bivše Jugoslavije, a danas uz benzinske pumpe posjeduje i hotele i skladišta.

Svjetlan Stanić sa Stanić grupacijom na petom je mjestu, pri čemu je samo njegova firma Boreas u 2015. imala ukupan prihod od 338,3 milijuna KM. Kako Stanić grupacija obuhvaća osam kompanija, od kojih su dvije u Hrvatskoj, ukupan prihod grupacije sigurno je veći, ali konsolidiranih podataka nema. Uz veletrgovinu, Stanić je počeo s ulaganjima i u elektronske medije, radio i TV stanice u BiH.

Vlasnik FIS-a Pero Gudelj zauzima šesto mjesto. Gudelj je 1987. godine osnovao kompaniju FIS u Vitezu. Deset godina kasnije, 1997. godine, otvara prvi veliki trgovački centar u BiH, i to u Vitezu. Iako izvan velikih urbanih centara, zahvaljujući prije svega niskim cijenama, FIS postaje redovna destinacija za kupce iz Sarajeva i Zenice.

Ubrzo Gudelj počinje s gradnjom trgovačkih centara FIS u cijeloj zemlji, a uporedo s trgovinom pokreće i vlastitu proizvodnju namještaja i tekstilnih proizvoda. U 2015. godini FIS Vitez imao je ukupan promet od 307,2 milijuna KM, 16 prodajnih centara u BiH i više od 3.000 zaposlenih.

Na sedmom mjestu nalazi se Drago Malinović, vlasnik firme Komerc-mali, Malinović je 1993. godine počeo s trgovinom građevinskog materijala da bi poslovanje proširio i na proizvodnju građevinskih armatura, koje plasira i na tržišta Hrvatske i Srbije, te na stanogradnju. U 2015. kompanija Komerc-mali iz Prnjavora imala je ukupan prihod od 244,2 milijuna KM.

Osmo mjesto zauzima Hamed Ramić, vlasnik firme Euro-asfalt. Ramić je osnovao građevinsku tvrtku Euro-asfalt 1996. godine, nakon završetka rata u BiH. Zahvaljujući poslijeratnoj obnovi ona je uspješno startala. Osim radova na gradnji cesta i visokogradnji u BiH, Euro-asfalt se probio i na tržišta Njemačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Mauretanije.

Vlasnik je i firmi kćeri D inžinjering i BH Asfalt. Euro-asfalt je sa svojih 420 stalno zaposlenih u 2014. ostvario 217,7 milijuna KM ukupnih prihoda.

Deveto mjesto pripalo je Petru Ćorluki, vlasniku kompanije Violeta iz Gruda. On je dokazao da trgovina i nafta nisu jedini preduvjeti za uspjeh te da se dobar biznis može napraviti i s proizvodnjom.

U 2014. godini Violeta d.o.o. Tomislavgrad (Grude) imala je ukupan prihod od 207,5 milijuna KM, a sa svojim je proizvodima prisutna je i na tržištima Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Slovenije. Tvornicee ima u BiH i Hrvatskoj.

Veljko Đukić, vlasnik kompanije Super-petrol iz Banje Luke, osvojio je deseto mjesto. Okosnicu poslovanja čine trgovina i prijevoz nafte i naftnih derivata. Kompanija ima pet benzinskih crpki, te skladišta i terminale za naftne derivate i tekući plin, kao i hotel.

U 2014. godini Super-petrol je ostvario ukupne prihode od 182,1 milijuna KM, što ga čini jednom od najvećih kompanija po prihodu među privatnim kompanijama u vlasništvu domaćih biznismena.