FOTO: U Grudama obilježen Blagdan slobode, obljetnica oslobođenja od Turaka

U Grudama je u srijedu 2. kolovoza, u Parku hrvatskih velikana, održana proslava prvog Blagdana slobode,  obilježavanje tristote godišnjice oslobođenja od Turaka cijele Imotske krajine.

Organizator prvoga Blagdana slobode je Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Županije Zapadnohercegovačke, a pokrovitelj Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata Zapadnohercegovačke županije.

U svečanome ozračju i zajedničarskome duhu održan je i prigodan kulturni program, a otkrivena je i povijesna pobjednička zastava iz godine 1717. godine.

Predavanje O slobodi i otetoj slobodi održao je književnik Mile Pešorda, koji je i inicijator susreta. Povjesničar dr. fra Josip Sopta, bivši provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, a sada župnik župe Marijinog Uznesenja u Rožatu u Dubrovačkoj biskupiji, govorio je o historijatu zastave.

Blagdan slobode održava se u znamenu Riječi iz Evanđelja: Istina će vas osloboditi. U tome će svjetlu razvidnijom postati katastrofalna činjenica izdaje i korupcije iz godine 1717., kada je znatan dio junački oslobođenoga hrvatskoga narodnoga područja u Hercegovini vraćen pod tursku vlast i stavljen pod etiketu „Donja Bekija“ i „Gornja Bekija“, a Imotsko polje kao jedna zemljopisna i gospodarska cjelina bilo prepolovljeno.

Naime, iako je Požarevačkim mirom cijela Imotska krajina, netom oslobođena, pripala Mlečanima, mletački je mjernik Cavrović, podmićen s 200.000 turskih dukata „prodao“ dio oslobođenoga naroda i ozemlja – Turcima.

Povijesna je zastava pod kojom su se Imoćani borili protiv Turaka postala simbolom ne samo narodne slobode, nego i tragedije: izgorjela je naime godine 1947. zajedno s etnografskom zbirkom Franjevačke gimnazije na Širokome Brijegu, u kojoj je bila pohranjena. Sretna je okolnost što je u Franjevačkoj knjižnici i arhivu u Mostaru pronađena fotografija i podroban opis zastave. Zahvaljujući tomu, na Blagdanu slobode prvi put uopće bit će predstavljena javnosti, ali tek kao replika izvornika.

FOTO: Flash Grude

35 komentara

  1. Moze li im netko objasniti da smo mi ostali pod turcima jos dugo poslije toga? Cisto da se ne sramote?

    Like(14)Dislike(3)
  2. Grude s ovom temom i tematikom nema nikakve veze.
    Jedino mjesto gdje se spomenuti događaj može obilježiti je Gorica.
    Gorica je u vrijeme oslobađanja od turama bila sjedište župe Imota.
    A živi svjedok tog vremena i sudionik tih događaja je naš župljanin fra. Stjepan vrljić.

    Neznam tko je dao ovom propalom “književniku” da Vas uči povijest i drži nekakva predavanja.

    Like(4)Dislike(16)
  3. Bitno je da je 1717. oslobođen kraj od Turaka, najgoreg porobljivača u povijesti. I taj događaj je obilježio sve težnje hrvatskog naroda za slobodom. Iako smo mi u Bekiji i Nahiji opet potpali pod tursku vlast, bitno je obilježiti taj za nas veliki događaj. Ovi koji nisu pročitali ni jenu knjigu niti jedan članak o tome, uzmite pa čitajte. Na ovom obilježavanju su bila 2 doktora nauka, povjesničari. Pa vi zaključite.

    Like(12)Dislike(5)
  4. Ni dan danas nismo slobodni. Od svoje pameti

    Like(8)Dislike(0)
  5. Sama titula doktora nauke ili titula povijesničara ne znači da čovjek govori istinu.
    Osoba koje ne priznaje povijesno utemeljene činjenice, može imati neznam kakvu titulu a opet biti neuk.
    Gosp. Mile Pešorda je jedan o takvih.
    On ima svoje viđenje svega na ovom svijetu. Ne prihvaća taj nikakvu povijest ni ikakve argumente za raspravu o bilo kojoj temi na koju se “zakači”.
    Pa taj čovjek ne priznaje ni Šimićeve susrete u sa svakim se živim svađa oko toga.
    Kako će onda pobogu prihvatiti činjenice oko događaja koji su bili prije 300 godina.

    Like(8)Dislike(6)
  6. Samo se traži prilika za novo žderanje i opijanje.Brzo će se počet slavit obrana od Egipćana.

    Like(9)Dislike(2)
  7. Mentalitet naroda jos nije oslobodjen od turaka…dokaz je i gledanost Turskih sapunica…Da je Bog dao da smo ostali pod Austrijom…

    Like(5)Dislike(0)
  8. Meni se cini da nikada vise nego sada nismo bili u gorum raljama turskog zla
    U ono vrime turcin je uzima 10 % a ovi danas nebi nama vise od toga ostavili a sve ostalo haračili

    Like(12)Dislike(0)
  9. Grude se moraju izdići……pa i Gorica je Grude i Grude su Gorica……budemo li se mi gruđani ponašali ovako onda nam nitko nije kriv što druge sredine imaju bolju kulturu. Bio sam ponasan te večeri, jer ljudi koji su došli po prvi put na naš Trg kažu da je prostor šrkrasan. popuni mo ga kulturnim priredma.

    Like(3)Dislike(4)
  10. Ponosan sam bio te večeri na naše Grude. Lagano počinjemo biti i mjesto kulturni događanja. Imamo špredivan Trg

    Like(3)Dislike(2)
  11. Jedan od boraca protiv turski aga je bio i Andrica Šimić koji nema nigdi ni biste a kuća u kojoj se rodio je ruševina.

    Like(12)Dislike(1)
  12. Ako se mi gruđani ne oslobodimo osobnog ega nećemo se znati iščupati iz blata. Budemo li spominjali iz kojega smo sela koje govori, nema pomaka. Trebamo biti otvoreni i prepustiti našim mladima da održavaju razne glazbene i kulturne događaje ispred ovoga lijepoga spomen obilježaja. Ljudi izvan našega grada moraju nam kazati kako imamo lijep Trg, a mi to neznamo cijeniti,,,samo se prepucavamo tko je govorio

    Like(2)Dislike(2)
  13. Andrica Simic nije se borio protiv turaka nego njihove vlasti i ugnjetavanja i njihovih slugu ciji i danas potomci kao i onda zatvarase ljude i cinise nepravdu prodavajuci zemlju koja nije njihova .pa i danas ljudi posteni i s vjerom bjeze u svijet od progonitelja nazalost jedna tiranija zamjeni drugu ,age zamjenise zupani ,zaptije policija ,poturki postadose podobni politici ,a osmanlije zna se …..zivili i uzivajte rajo na baustelam evrope

    Like(3)Dislike(2)
  14. prekrasna večer

    Bilo je pristojno i kulturno.

    Like(0)Dislike(1)
  15. konačno da se nešto dogodilo u našem središtu grada a da nije nogometni turnir- Čestitke

    Like(2)Dislike(2)
  16. Za Moral:
    Danas nam uzimaju onoliko koliko im dozvole oni koje mi biramo da nas zastupaju u Sarajevu i koji su na vlasti. A to znači da nam mogu uzeti sve, jer političari se brinu samo za svoje interese, a ne za hrvatske nacionalne interese.

    Like(2)Dislike(1)
  17. jesmo glupi kad nam pdmeću da se ovo trebalo dogoditi u Gorici…… nesmi nasjesti na podmećanja. Kao da Gorica nisu Grude i obrnuto……samo zajedno možemo biti veliki ili ćemo ostat zatucani u lokalne kavanse priče.

    Like(4)Dislike(1)
  18. da su se branitelji dijelili tko je iz koga sela kao ovi u kulturi svi bi mi bili potjerani do Italije.

    Like(2)Dislike(1)
  19. bio sam na koceetu u Gorici i na ovom događaju u gradu sve je bilo lijepo. idem i na predstavljanje gange pred crkvom. i tko kaže da u Grudama nema događajs. za oboliku malo sredinu dosta. nismo mi Zagreb

    Like(2)Dislike(2)
  20. Prolazim tu večer pored trga i bude mi zaista drago vidjeti ovakav prizor. Par koraka dalje, s igrališta se ori Sasa Matic.. Koji kontrast.

    Like(9)Dislike(2)
  21. Svašta smo mi proslavljali na tom mjestu. Damo neki brzo zaboravljaju.

    Like(3)Dislike(0)
  22. Kao da oni koji su slavili znaju sta su slavili….

    Like(2)Dislike(1)
  23. Skupi te se tako i rijesite zaobilaznicu,kolodvor a okanite se turaka

    Like(3)Dislike(2)
  24. kad se uradi zaobilaznica…..ulicu u centru ljeti zatvoriti da bude šetnica-korzo

    Like(5)Dislike(0)
  25. Udbaški anonimno ovdje neki anonimus iznosi uvrjedljive tvrdnje, a pušta ih urednik. Ne raduju se prvome BLAGDANU SLOBODE, niti navještanju Istine koja oslobađa.
    Prvi ŠIMIĆEVI SUSRETI i održani su u subotu i nedjelju 30.31.svibnja 1970., u Grudama i Drinovcima. Idejni im je pokretač bio hrvatski književnik Mile Pešorda. O tome postoje brojni i vjerodostojni povijesni dokazi.. Dovoljno je pročitati drinovački KRŠNI ZAVIČAJ, objavljen za Božič g.1970., koji iscrpno piše o
    p r v i m ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA održanim u svibnju te godine. O tim p r v i m ŠIMIĆEVIM SUSRETIMA
    pisao je Gruđanin Ferdo Boban, a fra Jakov Bubalo bio je njima oduševljen.
    Ali, iako UDBE nema više, udboidnii zloduh laži i podmetanja i dalje kidiše na ljude i narod cili.

    Like(8)Dislike(2)
  26. Turci ugnjetavali Austrougari tlacili obe yuge bile tamnice a Bih nije nasa zemlja…bogami da se covjek zapita ko tu nevalja…a svim tim vlastima guzice lizali..i izdavali svoje…

    Like(3)Dislike(0)
  27. A velike obljetnice I gluposti,jos malo I slaviti cemo rodjendan milog vodje,samo neka se obiljezava…sramota…magarad

    Like(2)Dislike(3)
  28. Ovo je nisko dno dna ovakvo nešto pisat necuveno koji svidik uvas ima živ 300 godina ocemu pričaš i blati jednog pjesnika kojega si triba učiti u školi da si isa u školu isto kao i Krležu, Marinkovica i dr. Nego pokraj se kakvom mrcinom da niko neznan kosi stid te triba bit. Pozdrav Mile drži se.

    Like(2)Dislike(1)
  29. Jadno , da mi je samo znat kad će se slaviti oslobođenje od Rimljana ?!!!

    Like(1)Dislike(2)
  30. Čestitke na organizaciji!

    Like(1)Dislike(1)
  31. Ocito bi neki vise volili da je Predrag Matvejevic ziv pa da je organizirana neka partizanska proslava.mile je nas,a sto neki pisu da je propali,ne znam,al uostalom mnogi veliki umjetnici,pisci i slavni su propali,al njihova ostavstina drustvu nije.

    Like(3)Dislike(2)
  32. Ovdje neki slave i oslobođenje i o turkinje ne samo od turaka, a mogli bi oslobođenje i od slovenaca.

    Like(0)Dislike(1)
  33. Jeli bio Zlatko Hasanbegović.

    Like(2)Dislike(2)
  34. Imamo mi turaka koliko hoćete pogledajte popunjenost crkava na misama nedjeljom. Dolazi 20% istih svake nedjelje. Znam sad će neki da bi opravdali svoje ne iđenje u crkvu reći da je bole biti pošten čovik a ne ići u crkvu nego biti lopov a ići u ckvu, ali naj bolje je biti pošten čovik i ići u crkvu.

    Like(2)Dislike(0)
  35. Za vrilo,odkada je tih 20% novopecenih krscana(koji su prije mahom bili zestoke komunjare) posao u crkvu,otad je opao broj obicnog puka koji ide u crkvu.znam sad ce neki reci ko smo mi da im sudimo al ja osobno ne mogu mirno u crkvi gledati nekog tajkuna koji je sa svojom zenicom dosao na misu dok deseci il stotine njegovih zaposlenika moraju raditi.u mene tada umjesto mira udje nemir,jos kad vidim neke svecenike kako im se klanjaju,dok pored obicnog puka suteci prolaze.drama.ovdje je covjek prepusten samome sebi i bogu,a crkvena oligarhija se radje druzi sa farizejima.

    Like(4)Dislike(1)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.