FOTO: U Grudama upriličena Izložba slika Likovne radionice

Ispred Kulturnog doma „Antun Branko Šimić“ u Grudama upriličena je IZLOŽBA SLIKA LIKOVNE RADIONICE GRUDE, u organizaciji Matice hrvatske – ogranak Grude i likovne radionice Grude.

Svojom drugom izložbom, Likovna radionica Grude pokazuje da je izrasla u značajan segment kulturnog života grudske općine. Raznolika životna dob polaznika jedan je od pokazatelja kako likovno izražavanje nema granica, te da nije rezervirano samo za one „odabrane“.

Na ovoj izložbi polaznici su izložili slike s vrlo različitom tematikom, a posebno ozračje daje činjenica da se ista otvara na otvorenom prostoru ispred kamene zgrade Hrvatskog kulturnog doma Grude. Na taj način ovaj kulturni događaj postaje dostupan široj javnosti.

Imajući u vidu da većina polaznika likovnu radionicu pohađa od samog početka, te da će skupa s novim članovima nastaviti svoje likovno izražavanje, očekivati je da će ovakvi događaji postati tradicionalni, a nije isključeno ni da se neki polaznici neće odlučiti i na samostalnu izložbu.

U programu su sudjelovali umjetnik i voditelj Likovne radionice Grude Srećko Slišković, koji je i otvorio izložbu slika, te Zoran Vlašić ispred izlagača na ovoj likovnoj izložbi. U glazbenom dijelu programa večer je dodatno obogatila Mia Prlić, kao i Mihaela i Stipe Iličić.

Polaznici škole slikanja Likovne radionice Grude u proteklom vremenu imali su u kinodvorani Grude tečaj slikanja kao slikari amateri te su na taj način otkrili svoj talent. Umjetnici amateri su iz općine Grude.

Galerija fotografija

Na izložbi su sudjelovali sljedeći  izlagači:

1. Mila Šimunović Zorić
2. Matej Šimić
3. Mia Paradžik
4. Marta Šimić
5. Lea Glavaš
6. Dora Vukoja
7. Gabrijela Vukoja
8. Ana Žulj
9. Gabrijela Leko
10. Dominik Bošnjak
11. Sabina Bošnjak
12. Ela Mila Bošnjak
13. Zoran Vlašić
14. Branka Grubišić
15. Mila Zorić
16. Josipa Vukoja
17. Marija Sabljić
18. Ranko Žulj
19. Mia Prlić
20. Mara Tomić
21. Ružica Čolak

28 komentara

  1. Hvala organizatorima na ovako lijepoj večeri. Iznenađen sam.

    Like(2)Dislike(0)
  2. Ova rečenica kako crtanje slikanje nije rezervirano samo za “odabrane” vrlo je isključiva.
    Ti “odabrani” su prošli testove, prijemne ispite i 5 godina studija da bi bili “odabrani”, i to kod velikih umjetnika.
    Ne smije amatersko slikarstvo, kopije s interneta i na razini kućne škole postati nešto više od onoga što slikaju veliki.
    Ima talenata, ali treba škole studije mjera i antroponomije da bi se znalo slikati.
    Isto vrijedi i za pisanje i predavanje i pjesništvo, to ne može svatko i onaj koji može nije ODABRAN nego OBDAREN OD BOGA, moji dragi Amateri! Ne valja druge pod noge bacati i samo svoje veličati nije u skladu s kršćanskim načelima.

    Like(0)Dislike(7)
  3. Jeste li pravili katalog, ako nema kataloga nema ni izložbe,?

    Like(0)Dislike(0)
  4. Koliko je ono prijemnih položio Van Gogh? I možda ga je na faks ubacio stric član SKJ. Jedno je talent, jedno je zanat.

    Like(3)Dislike(1)
  5. Bilo je prekrasno!!!! Jedna lipa večer koje se ne bi postidjeli i puno veći… ” Umjetnice”-ovo što si napisala ne razumijem,totalno je bespotrebno i promašeno… Vjerojatno si prevela tekst na neki svoj,a krivi način… Zašto odmah nešto ružno!?! Bilo je supper u svakom pogledu, ne shvaćaj preosobno neke stvari i ne izvlači krivu poantu iz rečenoga…

    Like(3)Dislike(0)
  6. Za umjetnicu iznad: U rečenici kako slikanje nije rezervirano samo za “odabrane” ne treba doista tražiti ništa negativno. Ja to tumačim da se htjelo reći kako se slikanjem mogu baviti i oni koji nemaju nekakav vrhunski talent nego jednostavno vole raditi to što rade. Također, valjda se htjelo reći kako se slikanjem imaju pravo baviti i oni koji imaju dosta talenta ali nisu imali tu sreću (možda ni novaca, vremena..) da studiraju akademiju. Nitko uistinu nije imao namjeru obezvrijediti tvoje ili bilo čije studiranje i trud…. Doduše, nisam 100% siguran (ispravi me ako griješim) da se na tom studiju proučava antroponomija, prije bih rekao da se radi o antropometriji… Bila je zaista ugodna večer i druženje, tako da stvarno nemaš razloga za ljutnju, ili da se malo pravimo “englezi”: no hard feeliings…

    Like(7)Dislike(0)
  7. *feelings, naravno…

    Like(0)Dislike(0)
  8. Ono što Umjetnica želi reći je da si Amateri moraju znati gdje im je mjesto, a to nikako nije ni blizu velikim umjetnicima! Kakav snobizam! Poznajem nekoliko fantastičnih umjetnika bez diplome, puno talentiranijih od ovih nekih što po cijele dane povlače dvije crte po platnu, i oni se, pretpostavljam, moraju zatvoriti u sobu jer nisu završili akademiju?! Isto vrijedi i za pjesnike!

    Like(1)Dislike(0)
  9. I rečenica “kako slikanje nije rezervirano samo za odabrane” nije uopće isključiva. Znaš li ti šta znači isključivost? Isključivi ste jedino ti i akademska grupacija koja cijeni jedino akademske uratke. To je najjasniji primjer isključivosti! I pišeš o kršćanskim načelima a sama si sebi u usta uskočila, bacivši pod noge Amatere!

    Like(1)Dislike(0)
  10. Sve pohvale organizatorima odnosno organizatoricama, slike sve bolja od bolje s obzirom da su to ipak amateri a ujedno jedna divna veče uz druženje.

    Like(2)Dislike(0)
  11. Samo naprid dragi moji i ugledajte se na ovog slikara amatera iz Hrvatske a koji je stekao svjetsku slavu!

    Ivan Lacković Croata (Batinske, 1. siječnja 1932. – Zagreb, 29. kolovoza 2004.)

    Istaknuti likovni umjetnik, predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva, kolekcionar i bibliograf

    Ivan Lacković Croata rodio se u podravskom mjestu Batinske nedaleko od Kalinovca u težačkoj obitelji. Po završetku pučke škole radi na poljoprivredi, a potom se zapošljava kao šumarski radnik.

    Bio je samouk slikar. Prve slike naslikao je 1944. godine vodenim bojama, a u njima prirodno izlaže doživljaje prirode i života na selu. Godine 1952. izrađuje prve crteže, a preseljenjem u Kloštar Podravski, gdje živi od 1954. do 1957. godine, nastaju njegove prve slike. Godine 1957. seli u Zagreb, gdje radi kao poštar, a nakon što je završio večernju školu postaje poštanski službenik. U Zagrebu 1962. godine upoznaje Krstu Hegedušića i povremeno radi u njegovoj majstorskoj radionici. U to vrijeme počinje i izlagati. Godine 1968. napušta zagrebačku poštu i profesionalno se bavi slikarstvom. Tada postaje slobodni umjetnik čija djela javnost upoznaje na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU). Izlaže po cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, najviše u Hrvatskoj, te u mnogim zemljama Europe, Azije, Afrike, Amerike i Australije, na skupnim i samostalnim izložbama. Njegove slike i crteži nalaze se u mnogim uglednim svjetskim galerijama i privatnim zbirkama. Bio je iskren hrvatski rodoljub. Kao pripadnik Zbora narodne garde branio je mladu hrvatsku državu, a bio je i zastupnik Grada Zagreba u oba saziva Županijskog doma Hrvatskog sabora, kao nezavisni zastupnik, iako je oba puta izabran na listi HDZ-a i bio je član Kluba zastupnika HDZ-a.

    Ivan Lacković Croata slikao je uljem na staklu, tradicionalnom tehnikom hrvatskih naivnih umjetnika sjevernih krajeva. Najčešće je crtao pejzaže, figuralne kompozicije, cvijeće i mrtve prirode. Portreti su vrlo rijetki. Na bijeloj plohi papira osnovno njegovo izražajno sredstvo bila je linija, bogata i razvedena do krajnjih mogućnosti. U pejzažima je crtao prikaze zbivanja iz seoskog života; pričao je o ljudima koji su se slučajno pojavili samo u prolazu, dok sve oko njih ostaje nepromjenjivo.

    U opusu radova iz 90-ih je niz crteža s temama ljudske patnje iz Domovinskog rata.

    Po njemu je dobila ime osnovna škola u Kalinovcu

    Like(1)Dislike(0)
  12. Jako fina izložba i sve skupa. Nisu zakopali talent nego ga pokazali što je i najbitnije. Neće ljudi izlagati samo onda kad postanu vrhunski umjetnici. Svakako odlično!

    Like(1)Dislike(0)
  13. Tko je brineta u bijelom sorcu? Njam njam

    Like(0)Dislike(0)
  14. loše slike, vidi se da su amateri bez diplome

    Like(0)Dislike(2)
  15. Postoji li mogućnost da se koja od izloženih slika kupi?
    Konkretno me zanima slika drinovačke crkve.
    Ako netko zna tko je nacrtao navedenu sliku, te dali je istu moguće kupiti, neka javi preko komentara.

    Like(0)Dislike(0)
  16. Većina slika je na prodaju. Međutim ova crkva je (koliko znam) u privatnom vlasništvu, nije za prodaju. Autor je Marija Sabljić. Pokušajte naručiti novu, kod nje ili kod bilo kojeg od izlagača čiji vam se rad sviđa….

    Like(0)Dislike(0)
  17. Bilo bi lijepo ,da i češće bude ovakvih događanja,ljudi slikaju i crtaju jer imaju talent i ljubav, uz to su svakako kreativni,pa zašto bi bili zakinuti da to nekome i ne pokazu,u svakom slučaju lijepo,

    Like(0)Dislike(0)
  18. jdfjfh rhngfjekhfkh //

    njušim €uree…

    Like(0)Dislike(0)
  19. Kompjuteri su čudne sprave na njima imate program koji će vam na platno izbaciti sliku malo onako na umjetnički način dočaranu, samo ju obojite dobro. eto amatera.
    daleko ste vi od Ivana Lackovića, kad onako budete slikali javite se.

    Like(0)Dislike(3)
  20. Sam si sebi dao ime uisrinu i jesi naivac, sa tim komentarom.bljak

    Like(0)Dislike(0)
  21. Moja draga Ema, Naivac je Ivan Lacković Croata, a pokret u slikarstvu je Naiva koji su on i Ivan Genaralić osnovali. To je još jedan dokaz vašeg amaterizma doista dubokog! i u slikarstvu dapače!

    Like(0)Dislike(2)
  22. Nu sve Tihaljčani…

    Like(0)Dislike(0)
  23. Ivan Lacković je slikar amater a naiva je:
    Naivna (primitivna, izvorna) umjetnost je naziv za likovna djela samoukih umjetnika. Naivna umjetnost se kao poseban pravac unutar umjetnosti 20-og stoljeća javlja u mnogim državama Europe.

    Naiva u Hrvatskoj

    Za njenu afirmaciju u Hrvatskoj od odlučujuće važnosti bila je pojava Hlebinske slikarske škole na početku trećeg desetljeća 20. stoljeća, kada je u Hlebinama, selu nedaleko Koprivnice Krsto Hegedušić počeo 1930. sa seljacima Ivanom Generalićem i Franjom Mrazom intenzivno slikati tehnikom ulja na staklu čime stječu svjetsku slavu.

    Nakon II. svj. rata Ivan Generalić postaje središnja ličnost Hlebinske škole i podučava većinu predstavnika tzv. druge generacije kojoj pripadaju: Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, Ivan Lacković Croata, Dragan Gaži, Franjo Filipović i Martin Mehkek. Njihova djela naglašavaju romantični koncept podravskog krajolika i lirsku idealizaciju seoskog života.

    Danas je u središtu Hlebina temeljna turistička atrakcija ovog kraja – Galerija naivnog slikarstva sa slikama i skulpturama umjetnika hlebinskog kruga i stalnom zbirkom najvećeg među njima – Ivana Generalića. U prostorima galerije često se održavaju izložbe mnogih umjetnika, recitali i folklorni nastupi, atraktivni za posjetitelje i turiste.

    Galerija Josipa Generalića dopunjuje i obogaćuje bogatstvo naive i turističke sadržaje. Zanimljiv je i mali muzej uređen u zidanici kraj Generalićevog atelijera – riječ je o kolekcionarskoj zbirci koja prikazuje život jedne tipične podravske seoske obitelji s početka stoljeća. U hlebinskoj crkvi sv. Katarine je križni put ilustriran radovima slikara naivaca.

    Like(0)Dislike(0)
  24. Ghk

    Like(0)Dislike(0)
  25. Nestade nam umjetnica (komentar 2) što je studirala antropoNOMIJU…. 😉

    Like(0)Dislike(0)
  26. Odlican provod odlicno!!!:-)

    Like(0)Dislike(0)
  27. Odlicno:-)

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.