Hercegovačko smilje za borbu protiv stresa

Ljudi postaju sve više svjesni vrijednosti ljekovitog bilja, a u BiH ga ima toliko da ono može zadovoljiti i inozemne potrebne. Mnogi su, stoga, pronašli posao u proizvodnji, sakupljanju i prodaji ljekovitog bilja, a otkupljivači tvrde da je ovaj posao uzeo velikog maha. – Prikupljene količine u odnosu na prošlu godinu veće su i do sto posto kada su pojedine trave u pitanju, govori prvi čovjek tvrtke “Kadulja” iz Gruda Mate Vrdoljak koji je krenuo sa sezonom otkupa smilja koja je počela krajem svibnja, te kadulje i lipe, piše portal Vecernji.ba. Vrdoljak nam kaže kako su početne cijene otkupa na razini prošlogodišnjih, ali je u nekim slučajevima u hodu dolazilo do korekcija cijena. Primjetno je da je među najvrednijima u ovoj godini plava ljubičica čija se cijena penje i do 70 KM, a 2012. bila je oko 40 KM, što svjedoči o gotovo dvostrukom rastu.

Širenje na inozemstvo

Brojni drugi cvjetovi su u međuvremenu doživjeli ekspanziju na tržištu, zato ne iznenađuje što se sve više ljudi okreću poslu s ljekovitim biljem. Vrdoljak je još u prošloj godini imao 40 stalnih berača. Od općina u zapadnoj Hercegovini u Ljubuškom su smiljem zasađeni hektari zemlje.

Enver Zele, vlasnik Agroploda iz Stoca, govori za “Večernji list BiH” kako je posao proširio i na Hrvatsku, samim time i na Europsku uniju. – Kada sam prije više od 15 godina ušao u ovaj posao, mnogi su me ismijavali, a evo vidite danas, malo tko se time ne bavi. Mi skupljamo i prerađujemo ljekovito bilje i zadovoljni smo, kako sadnjom tako i otkupom. Uzelo je to velikog maha i širi se, puno ljudi naseljava neke biljke, potvrđuje nam Zele. Mnogi na svojim imanjima kreću u sadnju ljekovitog bilja. Neki ostavljaju i poslove u tvrtkama kako bi se posvetili biznisu s ljekovitim biljem. – To ima perspektivu. Mi smo odavno na tržištu, radimo osim u BiH, i u inozemstvu. Agromap mrežu formirali smo i u Hrvatskoj, gdje također ostvarujemo određenu dobit i dogovaramo suradnju, govori nam Zele. A da se i mladi okreću domaćem bilju potvrđuje i primjer banjolučke studentice agronomije Ane Ćosić. – Cijena ljekovitog bilja je do šest puta veća od cijene pšenice. Već sam sklopila ugovor s jednom tvrtkom koja će otkupiti svu proizvedenu masu. Kupac je tu, tako da trenutačno nema rizika da neću prodati svoj proizvod, izjavila je nedavno mlada poduzetnica.

Rast cijena

Žarko Hamović prošle je godine zaradio više od 2000 eura i to petu godinu zaredom, samo branjem smilja. A, kako smilje ne bi bilo iskorijenjeno, savjetovao je da treba ostaviti od 20 do 30 posto da bi sjemena bilo za iduću godinu.

Od smilja se pravi eterično ulje. Potražnja u svijetu, kao i cijena po kilogramu ulja, stalno raste. Sirovo smilje, zadnjih 15 godina ima sve veću otkupnu cijenu. Tržište se nije zasitilo cvijećem, koje, kažu, nikada ne vene. – Ovo naše smilje, hercegovačko, ima komponentu koja je dobra protiv stresa. Francusko smilje ima više komponenti koje su vezane uz parfeme, kazao je nedavno Radovan Anđelić.

Vecernji.ba

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora