Hercegovina je bogata arheološkim nalazištima

Prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić pročelnik je studija arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te Sveučilišta u Zadru gdje predaje više kolegija iz srednjovjekovne arheologije.

Portal Treci.ba s njim je razgovarao o posebnostima studija arheologije, organizaciji i načinu izvođenja nastave.

Od kada postoji studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru?

Unatoč činjenici da su kroz čitav niz godina bosanskohercegovačka arheologija i arheolozi u velikoj mjeri prepoznavani kako u domaćim, tako i u inozemnim znanstvenim krugovima, u Bosni i Hercegovini nije bilo organiziranog studija arheologije. Tek godine 2001., na inicijativu tadašnjeg dekana prof. dr. sc. Šimuna Muse i uz potporu tadašnjeg Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zadru, na ondašnjem Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, osniva se studij arheologije, kao prvi (i zasad jedini samostalni) studij arheologije na prostoru Bosne i Hercegovine.

Razlozi osnivanja studija prvenstveno leže u potrebi za stvaranjem kadra sa širokom stručnom i znanstvenom naobrazbom iz polja arheologije, a koji bi ujedno mogli zadovoljiti konstantnu potreba za takvim stručnjacima na prostoru Bosne i Hercegovine. Smatramo da je studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na adekvatan način odgovorio na te potrebe, s obzirom na to da nudi primjerenu izobrazbu koja je vrlo prilagodljiva na tržištu rada kako u javnom, tako i u privatnom sektoru. Od godine 2005. studij arheologije prilagođen je zahtjevima Bolonjske deklaracije. Od tada se uz kombinacije s drugim studijima na Filozofskom fakultetu može studirati i kao jednopredmetni studij.

Koje aktivnosti studija posebno izdvajate?

Uz nastavne aktivnosti na studiju, svakako se izdvaja njegova znanstveno-istraživačka djelatnost. Ponajprije tu mislimo na terenske aktivnosti vezane za istraživanje više nalazišta s područja Hercegovine, od kojih izdvajamo: Sustavna arheološka istraživanja na višeslojnom prapovijesnom nalazištu Ravlića pećina, iznad vrela Tihaljine, Drinovci, općina Grude (2008. – 2010.); Sustavna arheološka istraživanja na kasnoantičkom nalazištu Crkvina, u Rivinama, općina Stolac (2011. – 2014.); Revizijsko istraživanje „Oratorija“ u Borasima, Gornja Vitina, općina Ljubuški (2014.); Revizijsko istraživanje kasnoantičke bazilike u Docima, Gornja Vitina, općina Ljubuški (2015.); Probna arheološka istraživanja na neolitičkom nalazištu Velike Stine, Humac, općina Ljubuški (2016.). Od iduće godine u sklopu terenske nastave studenata arheologije planira se početak dugogodišnjih sustavnih arheoloških istraživanja na rimskom vojnom logoru na Gračinama na Humcu, koje većina znanstvenika opravdano smatra jednim od najvažnijih i najintrigantnijih arheoloških nalazišta na prostoru Bosne i Hercegovine i istočno jadranske regije.

S obzirom na sveobuhvatnost, kompleksnost i metodologiju samih istraživanja, sigurno je da su spomenuta istraživanja pod vodstvom studija arheologije de facto među malobrojnim sustavnim arheološkim istraživanjima provedenima na prostoru Bosne i Hercegovine nakon rata, što prima facie opravdava i razloge pokretanja samog studija arheologije. Također, studij arheologije od godine 2007. aktivno i uspješno sudjeluje u programu međunarodne razmjene studenata i nastavnog osoblja u okviru mreže CEEPUS – ARHEOPED, preko koje su naši studenti uspješno sudjelovali u nastavnom procesu srodnih studija u inozemstvu, prije svega u zemljama srednje i istočne Europe poput Austrije, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Slovenije, Češke, Slovačke, Makedonije i dr. Preko iste mreže, studenti iz inozemstva su pohađali naš studij. Idućih mjeseci očekuje se potpisivanje ugovora o suradnji s Institutom za arheologiju iz Varšave. Naime, radi se o jednoj od vodećih institucija te vrste u svijetu (npr. radili su istraživanja na poznatom nalazištu u Palmiri te vrše čitav niz istraživanja u cijelom svijetu od Europe, Srednje i Južne Amerike, Sjeverne Afrike i drugdje. Spomenuta suradnja će donijeti velike benefite studiju, a ponajprije našim studentima, kojima se tako otvara mogućnost sudjelovanja na istraživanjima na brojnim arheološkim nalazištima u svijetu.

Kakva je struktura studija, koje kompetencije studenti stječu završetkom preddiplomskog odnosno diplomskoga studija?

Studij arheologije ustrojen je kao jednopredmetni i dvopredmetni studij. Dvopredmetni studij može se kombinirati sa svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu. Unutar cjelovitog studija arheologije Filozofskog fakulteta u Mostaru, sukladno Bolonjskoj deklaraciji, predviđene su dvije razine studija, preddiplomska i diplomska razina.
Predviđeno trajanje preddiplomskog studija arheologije je šest semestara ili tri akademske godine. Prvi ciklus preddiplomskog jednopredmetnog i dvopredmetnog studija arheologije pruža studentima temeljna znanja iz različitih grana europske arheologije (prapovijest, antika i srednji vijek), pomoćnih disciplina i kolegija koji se odabiru s komplementarnih studija, te omogućuje ovladavanje osnovnim tehnologijama i tehnikama terenskog rada. Trenutno se na preddiplomskom studiju arheologije izvodi 29 matičnih kolegija. Završeni prvostupnici arheologije mogu nastaviti izobrazbu na diplomskom studiju institucije izvođača ili na srodnim studijima drugih institucija. Nadalje, mogu obavljati pomoćne muzejske i tehničke poslove u različitim javnim i privatnim znanstveno-istraživačkim i kulturnim ustanovama, državnoj upravi i sl., kao i svim ostalim državnim i pravnim institucijama iz oblasti kulture, znanosti, medija ili turizma koje iskažu potrebu za stručnjacima toga profila.

Predviđeno trajanje diplomskog studija arheologije je četiri semestra ili dvije akademske godine. Osim preddiplomskog studija ustanove – predlagača, za upis na diplomski studij arheologije mogu se prijaviti i studenti koji su završili preddiplomski studij arheologije ili drugi istovrsni ili djelomice istovrsni studij u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Diplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij arheologije omogućava studentima razvijanje i stjecanje specijalističkih znanja iz različitih grana arheologije ključnih za sudjelovanje u procesu arheoloških istraživanja, zatim ovladavanje njihovom praktičnom primjenom te ovladavanje metodologijom arheoloških istraživanja i metodologijom znanstvenoga rada. Trenutno se na diplomskom studiju arheologije izvodi 17 matičnih kolegija. Po završetku diplomskoga jednopredmetnog i dvopredmetnog studija arheologije stječe se akademski naziv magistar arheologije. Mogućnost zapošljavanja završenih magistara arheologije nudi se prije svega u institucijama javnoga sektora i državne uprave, koje iskazuju najveće potrebe za takvim visokostručnim i znanstveno-profiliranim kadrom: muzejskim ustanovama, znanstveno-istraživačkim institutima, državnoj upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine itd. Dio kadra svoje mjesto će naći i na visokim učilištima ili sveučilištima u zvanju asistenata. Svrha studija je također ponuditi visokostručni kadar i privatnome sektoru, odnosno tvrtkama specijaliziranima za arheološka iskapanja i konzervatorsko-restauratorske radove.

Koje su posebnosti studija arheologije?

Sam ustroj studija arheologije po mnogočemu je poseban u izboru studija Filozofskog fakulteta. Počevši od toga kako arheologija kao predmet nije inkorporirana u obvezno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te se studenti arheologije s tom znanošću prvi put susreću na studiju, pa do same naravi studija koji teži multidisciplinarnosti, odnosno primjeni niza metoda iz raznih prirodnih i tehničkih znanosti. Kao jedan od specifikuma studija arheologije, mogli bismo navesti i obvezne terenske vježbe koje se izvode svake akademske godine, u sklopu kolegija (Terenske vježbe I-VI i Metodologija arheoloških iskopavanja I i II). Terenske vježbe su za većinu studenata i prva prilika da se susretnu s praktičnom stranom arheologije tijekom studija. Sama provedba terenskih vježbi koncipirana je tako da studenti preko njih steknu osnovna praktična znanja o arheološkim nalazištima, metodama iskopavanja, vođenju terenske dokumentacije, arheološkom instrumentariju te postupanju s primarnim i sekundarnim arheološkim nalazima prikupljenima tijekom iskopavanja.

treci.ba

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora