Hercegovina je najveći svjetski proizvođač smilja

Već nekoliko godina možda i najveća gospodarska priča u našoj zemlji je procvat proizvodnje i prerade smilja, pretežno u Hercegovini.

Kultura koja je oduvijek prisutna kod nas počela se masovno kultivirati, a tisuće hercegovačkih porodica uložile su vrijeme i novac u proizvodnju smilja, tako da se danas procjenjuje da je zasađeno 30 milijuna stabljika. Od kraja prošle godine uz pomoć Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine utemeljena je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja.

“Na inicijativu Gospodarske komore FBiH osnovana je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja sa željom da se unaprijedi pozitivan trend obrade do sada zapuštenih poljoprivrednih površina, kultiviraju nove površine i zasadi ljekovito bilje, da se pomogne poljoprivrednim proizvođačima u edukacijskom smislu te što uspješnijem organiziranju organske plantažne proizvodnje autohtonog ljekovitog bilja. U skladu s tim poduzeli smo prve korake u prikupljanju informacija s terena kako bismo imali podatke o kojim kapacitetima te proizvodnje se radi te da bismo mogli vršiti procjene prerađivačkih kapaciteta, kvantiteta i kvaliteta finalnog proizvoda, a to je eterično ulje”, kaže za Klix.ba Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Pored navedenog potrebno je vršiti standardizaciju i organsku certifikaciju plantažnih zasada i finalnog proizvoda, u tom pogledu će grupacija u suradnji s Gospodarskom komorom FBiH biti na usluzi poljoprivrednim proizvođačima, kako bi ti procesi bili dostupni i učinkoviti, sve s ciljem zaštite kvalitete proizvoda.

“Moram napomenuti da je finalni proizvod – eterično ulje hercegovačkog smilja iznimne kvalitete te da su to prepoznale međunarodne farmaceutske i kozmetičke kompanije. Jedan od ciljeva grupacije je poboljšati plasman naših proizvoda na ta zahtjevna tržišta. Ovakav pristup organiziranoj organskoj poljoprivrednoj proizvodnji je značajan vid samozapošljavanja s ciljem sprečavanja negativnog trenda iseljavanja domaćeg stanovništva. Grupacija već sada ima više od 500 članova, a cilj nam je uključiti što više proizvođača i prerađivača smilja te im osigurati otkup i plasman proizvoda”, napominje predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Smilje je postalo najpozitivnija gospodarska priča Hercegovine, a postoji podatak da je na tom području zasađeno više od 30 milijuna stabljika. Dujmović je zadovoljan trenutnom pozicijom, a naglašava kako postoje i mogućnost širenja na druge poljoprivredne kulture.

“Proizvodnja smilja u Hercegovini pokrenula je nadaleko poznatu hercegovačku poduzetnost i upravo ovim smo pokazali da možemo biti značajan proizvođač eteričnih ulja na svjetskoj razini, a sve to smo postigli u vrlo kratkom vremenu. Izvoz eteričnih ulja iz Bosne i Hercegovine je u neprestanom porastu. Naši preliminarni podaci koje prikupljamo na terenu pokazuju da imamo više od 30 milijuna jedinica smilja i ozbiljan smo, ako ne i najveći svjetski proizvođač ove biljke i njenog eteričnog ulja. Naši proizvodi u ovim kapacitetima imaju dobru perspektivu i moguće je osigurati njihov plasman na inozemna tržišta. Međutim moram napomenuti da se eventualno trebamo okrenuti organskom uzgoju i drugih autohtonim kultura, kao što su ružmarin, lovor, matičnjak, a zašto ne i proizvodnja eteričnog ulja ruže, jednog od najskupljih proizvoda na svijetu, prije svega jer imamo sve preduvjete za to. Na taj način bismo osigurali neophodan biodiverzitet i izbjegli ovisnost o tržišnoj poziciji samo jednog proizvoda. Grupacija uz podršku komore već radi na ovim projektima i uskoro ćemo našim članovima ponuditi konkretne vidove suradnje”, najavljuje nove aktivnosti Dujmović.

U medijima se mogu pročitati ocjene da je porast broja proizvođača snizio cijene, te doveo u pitanje profitabilnost sadnje ove kulture.

“Naravno da oprečne i netočne informacije proizvode pitanja takve vrste. Strah i pitanja profitabilnosti sadnje proizvode pojedinci i grupe nakupaca interesno povezanih koji se žele jednokratno okoristiti takvim radnjama u cilju ostvarivanja što većih profita. Cijena eteričnog ulja u svijetu nije značajno u padu i kretanja su kao i svakom drugom proizvodu. Mi kroz model suradnje koji smo prezentirali proizvođačima ovih dana pokušavamo zaštititi cijenu svježe mase biljke, kvalitet proizvoda, a time i eteričnog ulja. Eterična ulja se prodaju tijekom cijele godine, a ne samo u mjesecima berbe i prerade i to je ono što proizvođači moraju znati. Evo i ovim putem ih pozivam da ne nasjedaju na ponuđeni otkup svježe mase smilja po drastično sniženim cijenama, već da se učlane u našu grupaciju i Gospodarsku komoru Federacije BiH kako bismo zajednički po upravo izrađenom i prezentiranom modelu suradnje između proizvođača i prerađivača – destilerija zaštitili cijenu svježe mase biljke. Ne smijemo dopustiti da nam netko drugi iz niskih pobuda kreira te cijene umjesto nas samih”, upozorava Dujmović.

Ugovor o partnerstvu koji bi proizvođači i prerađivači smilja potpisivali s Gospodarskom komorom FBiH i Federalnim agromediteranskim zavodom daje neke nove opcije.

“Izrađen je ugovorni model suradnje između svih zainteresiranih proizvođača i destilerija koji su naši članovi, a on podrazumijeva korektnu i zaštićenu cijenu svježe mase biljke i eteričnog ulja od smilja, kvalitet proizvedene svježe mase biljke i eteričnog ulja, brendiranje naših proizvoda i zajednički nastup i plasman na inozemna tržišta. Zajednički nastup ujedno znači sigurnost plasmana i smanjenje troškova”, pojašnjava sugovornik Klixa.

Sljedeći projekt na kojem rade je osnivanje banke eteričnih ulja koja bi bila jamac ranije navedenog. Na taj način žele onemogućiti razne manipulatore i osigurati transparentnost u lancu proizvodnje i prerade smilja. Postoje naravno i problemi, a oni su prije svega uvjetovani time da je smilje mlada poljoprivredna grana kod nas.

”Trenutno najveći problem je neorganiziranost, nedostatak potrebne sinergije između proizvođača i prerađivača i nedovoljna transparentnost i informiranost u lancu proizvodnje”, navodi Dujmović te dodaje da projekti s Gospodarskom komorom nastoje poboljšati sve to.

Osim gradnje destilerija kojih sada ima dovoljno, postoji još infrastrukturnih zahtjeva koje treba omogućiti.

“Kada je riječ o smilju, imamo dovoljno destilerijskih kapaciteta, a ubrzano radimo i na osnivanju banke eteričnih ulja koju sam već spomenuo, a kojoj je zadatak zajednički plasman na inozemna tržišta, kao i zaštita kvalitete. Međutim, kada je riječ o nasadima drugih autohtonih kultura ljekovitog i aromatičnog bilja, bit će nam potrebna pomoć u smislu, prije svega, izgradnje sustava navodnjavanja kultiviranih poljoprivrednih površina”, kaže dalje.

Grupacija proizvođača i prerađivača smilja smatra da je za sada dostignut maksimum u odnosu na stanje tržišta. Nastoje se usmjeriti i na druge submediteranske kulture, a kažu da nemaju uzore u drugim zemljama. Zadovoljni su podrškom Gospodarske i Vanjskotrgovinske komore, kao i medija koji pomažu u informiranju proizvođača te očekuju podršku međunarodnih nevladinih organizacija kroz razne oblike educiranja, ali i kreditiranja.

3 komentara

  1. Lipo divno krasno. Gospodine Dinko svaka ti čast na angazmanu oko kojeg si se zauzeo za generalnu dobrobit. Da je Bog dao jos takvih ljudi poput tebe. Sve čestitke i podrske zasluzujes

    Like(0)Dislike(0)
  2. Sram vas bilo koliko ste erara uzurpirali,ljudi koji su trazili da kupe 500 kvadrata da mogu kucu napravit govorili ste da nema sad za ove gazdurine imate po pola brda.pu jadovi jedni al svi cete vi ko i todoric zavrsit.

    Like(4)Dislike(0)
  3. Sadit dzudzu to se jedino moze sigur prodat a da netreba izvozit

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora