Hrabre majke iz Ljubuškog u borbi za prava djece

Jaka volja nekoliko majki i susretljivost stručnjaka udruženja “Edukacija za sve “(EDUS) koji skupa sa članovima Federalne grupe za rani rast i razvoj, uz podršku UNICEF-a, realiziraju strateške pravce iz dokumenta “Strategija za unapređenje ranog dječijeg rasta i razvoja u FBiH”, omogućili su u općini Ljubuški, pristup uslugama iz oblasti ranog dječjeg rasta i razvoja.

Sanja Jurković iz mjesta Studenci kod Ljubuškog prije tri godine primijetila je da njen danas sedmoipogodišnji sin Niko ima određenih poteškoća, i tražeći savjete liječnika došla je do Zagreba. Najčešće je nailazila na nerazumijevanje:

“Jedan mi je liječnik u Zagrebu čak kazao kako je Niko neodgojen!”, kaže Sanja koja već dvije godine redovno prolazi obuke za roditelje koje se organiziraju u EDUS-u, u Domu zdravlja Ljubuški ima podršku defektologinje-logopedice Antonele Ćorić i Anite Bandur radne terapeutkinje, koje su također prošle obuke EDUS-a, prenosi Bljesak.info

“Uspjela sam za dvije godine napraviti veliki napredak kod Nike, on danas priča, crta, piše, komunikativan je i društven. Jeste naporno ići svakih 15-ak dana u Sarajevo, nije to ni blizu, ali ne odustajemo sve kako bismo djeci pružili sve najbolje. Antonela i Anita su tu, ali pokrivaju veliko područje i veliki broj djece, tako da ne mogu sve stići,naročito ne mogu pružiti intenzivne tretmane djeci kojoj je to potrebno. Zbog toga, često se događa da roditelji moraju tražiti privatne tretmane koji nisu kvalitetni a ni jeftini, naročito je ovo problem roditeljima koji to ne mogu financijski to sebi priuštiti”, kaže Sanja, a s njom se slaže i Ljiljana Živković iz sela Grab kod Ljubuškom, majka dvoipogodišnjeg Nikole koja sa Sanjom i još majki iz Ljubuškog.

Nerazumijevanje sredine

“Učimo, vježbe stimulacije za djecu u skladu sa njihovim potrebama, mnogo toga, mi same možemo postići s našom djecom. U odnosu na Sanju, ja sam kratko u ovome, ali već primjećujem veliki napredak kod svog djeteta”, kaže Ljubica koja također ističe veliko nerazumijevanje sredine i nepostojanje odgovarajućih usluga u sistemima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

“Kada odemo liječniku, mnogi mi kažu ‘dijete je premalo’, iako je baš sada pravo vrijeme za ranu intervenciju, kako bismo blagovremeno mogli reagirati i postići najbolje rezultate, što je nerazumljivo. Jako često nailazimo na zidove, ali ne želimo se predati. Želimo da se naša djeca uključe u društvo. Ja s Nikolom idem svugdje i svugdje ga vodim da se socijalizira, ne želim ga sklanjati jer nemam zbog čega, najlakše je bježati od problema mi to ne želimo”, kaže Ljiljana dok se Niko i Nikola igraju u parku u centru Ljubuškog. Dječak Niko nam prilazi i interesira ga foto-aparat, pa pravi nekoliko snimaka mame Sanje i edukatorice EDUS-a Selme Lulić-Halilović i Anese Ćorić koje su tu povodom testiranja skala za za procjenu rasta i razvoja djece, ali ne propuštaju priliku da se sretnu sa mamama iz Ljubuškog. Zadovoljne su napretkom.

“Vidite kako Niko sad komunicira s vama, prišao je i komunicira, što je ranije bilo teško zamislivo”, kaže nam Sanja, a primjećujemo da su fotografije koje je napravio Niko vrlo dobre.

Dok razgovaramo, vrijeme je za druženje kod Antonele u Centru za mentalno zdravlje Doma zdravlja Ljubuški. U njenom uredu asistiraju joj i Selma i Anesa a s Nikom i Nikolom rade laganije vježbe stimulacije-kroz crtanje, rad na izgovoru, Nikola vježba koordinaciju i dodaje predmete…

Djeca s ‘nedorečenom dijagnozom’

“Radim s djecom s poteškoćama 20 godina, posljednjih 5-6 godina radim i s djecom iz autističnog spektra, kolegica psiholog je radila isključivo u svojoj oblasti, ali nakon dodatnih obuka koje smo prošli to je postalo sveobuhvatno i više radimo kao intersektorski tim. Ranije je bilo mnogo djece sa takozvanom ‘nedorečenom dijagnozom’. Imali smo dosta teorijskog znanja, koje mismo baš znali da primjenimo, ali sada zahvaljujući dodatnim obukama koje sadrže i praktični dio tj.direktan rad sa djecom, dosta smo unaprijedili svoj rad i usluge koje pružamo iz rane intervencije”, priča Antonela, prenosi Bljesak.info

Dodaje kako su primijetni bolji rezultati, ali kako bi bilo dobro da se počne sa sustavnim rješavanjem rane intervencije a posebno rane detekcije kroz kućne posjete medicinskih sestara ili patronaže u okviru doma zdravlja.

“Mi radimo s djecom u nižim uzrastima, ali radimo s djecom koju nam pošalju pedijatri i koja već imaju neku dijagnozu ili kategorizaciju. Bilo bi bolje da imamo priliku raditi više sa jako malom djecom, već od rodenja, koja odstupaju u rastu i razvoju ili su pod rizikom od kašnjenja usljed nestimulativnih uslova u kojim odrastaju – socijalno ekonomske prilike porodice, zanemarena djeca ili nasilje, neadekvatne roditeljske vještine. Rodilište koje nam je bilo važna karika za ranu detekciju je izmješteno iz Ljubuškog u Mostar, tako da nemamo adekvatne podatke o rizičnim porodima, a i problem je što djeca nakon što izađu od nas u školama nemaju nastavak usluga niti adekvatnu podršku za inkluziju”, kaže Antonela ističući zahvalnost UNICEF-u koji podržava,rad federalne grupe za rani rast i razvoj i EDUS-a, naročito dodatne obuke profesionalaca iz doma zdravlja i roditelja u Ljubuškom.

Direktor Doma zdravlja Ljubuški prim. dr. Srećko Matić kaže da je veoma zahvalan UNICEF-u i EDUS-u, zbog dodatne podrske u obuci njegovih uposlenika i kaže da će i osobno ali i u ime institucije koju predstavlja podržavati jačanje usluga iz oblasti ranog dječijeg rasta i razvoja u Ljubuškom.Dodaje kako je za uspjeh ove ideje neophodna jaka povezanost i suradnja sva tri sektora, zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.