Hrvati će uskoro moći raditi u većini zemalja članica EU bez radnih dozvola

Ministar rada i mirovinskog sustava Hrvatske Mirando Mrsić izrazio je u ponedjeljak nadu da će uskoro većina zemalja članica EU-a koje su privremeno uvele zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika odustati od toga.

Ministar Mrsić, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja, imao je o tome niz bilateralnih razgovora sa svojim kolegama, budući da se 1. srpnja navršava dvije godine hrvatskog članstva u EU-u, kada istječe prvo razdoblje u kojem se može uvesti zabrana.

Slovenska ministrica rada Anja Kopač Mrak izjavila je da zbog dobrih međususjedskih odnosa s Hrvatskom postoji mogućnost otvaranja slovenskog tržišta rada za hrvatske građane i da je o tome u Bruxellesu u ponedjeljak razgovarala s hrvatskim ministrom Mirandom Mrsićem.

“Trenutačno analiziramo prilike na slovenskom i hrvatskom tržištu”, rekla je Kopač Mrak za Slovensku tiskovnu agenciju STA, dodavši da bi ona željela da se u svjetlu dobrih odnosa otvori slovensko tržište rada za hrvatske građane, ali da je to stvar o kojoj odlučuje vlada i da je prerano za ocjenu hoće li se to dogoditi.

No stanje na slovenskom tržištu rada bolje je nego 2013. godine, kad je Slovenija nakon ulaska Hrvatske u EU odlučila da njezino tržište rada za hrvatske građane do daljnjega ostane zatvoreno, napomenula je slovenska ministrica.

“Nadam se da će većina zemalja koje su uvele zabranu zapošljavanja to ukinuti”, rekao je ministar Mrsić, naglašavajući da je u svim razgovorima bilo pozitivno raspoloženje u tom pravcu.

U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli “2+3+2″, što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine.

Prema neslužbenim informacijama, nakon 1. srpnja zabrana zapošljavanja mogla bi ostati samo u tri zemlje – Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji.

S prvim danom hrvatskog članstva u EU-u, pravo na prijelazna ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika uvelo je 13 država – Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta.

Ograničenja nisu uveli Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Litva i Latvija.

“Uvijek ostaje dio zemalja koje više iz političkih razloga, a ne zbog situacije na svom tržištu rada, zadržavaju zabranu”, rekao je Mrsić, dodajući da će ipak ostati vrlo mali broj zemalja koje će i dalje ograničavati hrvatskim radnicima pristup svom tržištu rada.

“Sa svima ćemo razgovarati. Ja vidim pozitivno ozračje, a konačan rezultat znat ćemo negdje u svibnju i lipnju”, rekao je.

Mrsić je komentirao i statističke podatke po kojima pada broj nezaposlenih, ali se smanjuje i broj zaposlenih te tumačenja da je to posljedica odlaska velikog broja mladih ljudi iz zemlje.

“Da raščistimo, očito se iz političkih razloga licitira s brojem ljudi koji su otišli vani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) i MUP-a, godišnje negdje oko 12 tisuća ljudi napusti Hrvatsku, a osam tisuća dođe u zemlju”, kaže Mrsić, dodajući da se iz razgovora s europskim ministrima rada doznaje da iznimno mali broj hrvatskih državljana dobiva radne dozvole. Primjerice, Luksemburg je izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.

Jedino u Njemačkoj je izdan veći broj radnih dozvola je, oko 26 tisuća, ali to ne znači da ih toliki broj stalno zaposlenih, nego je dobar dio tamo zaposlen na sezonskim poslovima.

“Ne bih licitirao s brojkama. Ono što je jasan pokazatelj jest da se u Hrvatskoj smanjuje broj nezaposlenih, a kada govorimo o broju zaposlenih tu imamo problem s metodologijom koju koristi DZS, koja je očito zastarjela”, kaže Mrsić.

Mrsić objašnjava da je metoda koju DZS koristi za anketiranje zaposlenosti stara 50-ak godina i ne odgovora sadašnjem trenutku.

“Prema prvoj analizi koju smo napravili zajedno s DZS-om, nedostaje oko 45 tisuća zaposlenih kod pravnih osoba, koje oni iz nekih razloga nisu obuhvatili svojom anketom. Nedostaje također 15 djelatnika u vojsci i policiji.

Dogovorili smo se da sjednemo i utvrdimo koju ćemo metodologiju koristiti. Jedina prava statistika u Hrvatskoj je ona Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje(HZMO), prema kojoj u ovom trenutku u Hrvatskoj ima milijun i 390 tisuća zaposlenih, tako da ne stoje one katastrofične priče o kolapsu mirovinskog sustava”, ističe ministar.

Dodaje da je odnos broja umirovljenika i zaposlenih uvijek konstantan – na 100 umirovljenika ima 114, 115 zaposlenih. “Sada će se taj broj i povećati kada dođe turistička sezona”, kaže Mrsić.

(Fena)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.