Hrvati traže veto za odlučivanje u Federaciji BiH

Na pretposljednjoj sjednici federalne Vlade bošnjački ministri su iskoristili mogućnost i nadglasali hrvatske kolege u pitanju vezanom uz braniteljske probleme. Unatoč inzistiranju hrvatskih kolega da se ne ide u nadglasavanje i da se postigne dogovor, prijedlog je stavljen na glasovanje i prihvaćen je, doznaje Večernji list.

Iznimka i pravilo

Prvi put se to dogodilo nakon dužeg vremena ‘harmonije’ federalnih partnera, saveza HDZ-a i SDA, kojima su se priključile i kolege iz Saveza za bolju budućnost (SBB). Ovaj slučaj, iako se nije radilo o epohalno važnoj odluci, potvrdio je potrebu izmjene propisa vezanih uz rad i odlučivanja federalne Vlade, dok se ne postignu sveobuhvatnije strukturne reforme vezane uz izvršnu vlast.

Hrvatski su ministri, od početka rada ove Vlade, najavili da će inzistirati, a uskoro se treba očekivati donošenje izmjena Zakona o Vladi i poslovnika o radu Vlade Federacije BiH.

Naime, tim bi se dokumentom, kao privremena mjera, barem u ovome mandatu, onemogućila praksa nadglasavanja uvođenjem mini-nacionalnog veta. Naime, prema prijedlogu dužnosnika iz stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), da bi bilo koja odluka Vlade mogla stupiti na snagu, morala bi se osigurati i potpora hrvatskih ministara.

U Vijeću ministara BiH ni jedna odluka ne može proći ovo tijelo izvršne vlasti ako najmanje jedan ministar iz reda konstitutivnih naroda ne podigne ruku za nju. A na sličan bi se način stvari uredile i u Federaciji BiH. No, s obzirom na to da u Vijeću ministara, primjerice, Hrvati imaju tri ministra, a u Federaciji BiH petoricu, onda bi vjerojatno za donošenje valjane odluke trebalo dobiti suglasnost najmanje dvojice.

No, ti će detalji ostati pregovaračima o izmjenama Zakona o Vladi. Sve ove mehanizme zaštite od nadglasavanja odmah se pokušava iz Sarajeva tumačiti kao opstrukcije, no do sada se u praksi pokazalo kako se odluke koje neće imati rok trajanja puno lakše donose kompromisom, nego, pak, “na mišiće” jer se kasnije sve mogu preispitivati u proceduri proglašavanja vitalnog nacionalnog interesa, što cijeli proces nemjerljivo više usporava.

Narušeni odnosi

Odlučivanje u FBiH bilo je neusporedivo plodonosnije dok bivši visoki međunarodni predstavnik Wolfgang Petritsch nije odredbe o konstitutivnosti svih naroda na krajnje diskriminirajući način primijenio na malobronjijim narodima. Umjesto pariteta u broju ministarstava, koji je vrijedio do 2002. godine, Hrvati su dobili manjinsku poziciju u odnosu na Bošnjake, piše Večernji list.

To je dovelo do zaostajanja FBiH, produbljivanja krize i narušavanja odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Izmjena zakona kojom bi se odbacila mogućnost nadglasavanja Hrvata, bila bi korak u pravome smjeru povratka povjerenja između naroda, važnom za ozbiljnije reforme.

vecernji.ba

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.