Hrvatska u BiH šalje obavještajce zbog Islamske države

Najznačajniji hrvatski doprinos očekuje se kroz obavještajni rad u Bosni i Hercegovini i nadziranje ekstremnih islamističkih skupina u toj zemlji, objavio je Jutarnji list u tekstu o pozitivnom hrvvatskom odgovoru na zahtjev Francuske za vojnu pomoć u borbi protiv Islamske države.

No, Jutarnji list piše kako je zasad nepoznato na koji bi način Hrvatska to mogla učiniti te navodi kako visoki vojni i državni dužnosnici koje su kontaktirali nisu znali reći na koji bi način Hrvatska mogla pomoći Francuskoj.

Hrvatska je već više od godinu dana članica koalicije protiv Islamske države. Kao članica koalicije, pomaže obavještajnim podacima te slanjem naoružanja i streljiva pešmergama u Kurdistanu te iračkoj vojsci. No, ovo je sad potpuno nova situacija. Francuska je zatražila pomoć europskih vojnih snaga u provedbi zračnih udara. U tom kontekstu Hrvatska može pomoći otvaranjem svog zračnog prostora ako to Francuskoj bude potrebno, navodi Jutarnji list.

Nadalje, tu je obavještajna pomoć i na kraju aktiviranje borbene skupine EU. Hrvatska je, naime, u travnju ove godine potpisala Memorandum o razumijevanju kojim su Oružane snaga pristupile Borbenoj skupini Europske unije, a vodeća nacija je Njemačka. Uz Hrvatsku i Njemačku u toj borbenoj skupini su Nizozemska, Luksemburg i Češka. Skupina ima oko 2000 vojnika, a Hrvatska vojska sudjeluje sa 250 vojnika.

Hrvatski tim trenutno je u fazi ustrojavanja i obuke, a u njegovu su sastavu mehanizirana pješačka satnija, vod za opću inženjerijsku potporu i vod Vojne policije. Borbena skupina trebala bi postati aktivna sljedeće godine.

U ovom trenutku nema naznaka kopnenih akcija saveznika protiv IS-a, no u slučaju pokretanja kopnene operacije nakon zračnih udara Hrvatska ima razrađen sustav odlučivanja o tome ako bi bila pozvana da u tome sudjeluje kao dio borbene skupine EU ili samostalno. Prema Zakonu o obrani, Oružane snage mogu biti upotrijebljene kao pomoć državama članicama EU u slučajevima kad su izložene terorističkom napadu.

Sustav odlučivanja je prilično kompliciran jer prijedlog o tome uz prethodnu suglasnost predsjednice u Sabor upućuje Vlada na odlučivanje. Nakon odluke Sabora, predsjednica potpisuje naredbu o uporabi i dodjeljivanju dijelova Oružanih snaga tijelima Europske unije zaduženim za provedbu operacije.

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.