”I danas ima Hrvata spremnih na pokoravanje drugima”

Okruglim stolom na temu Hercegovačkog ustanka pred oko stotinjak okupljenih završeni su ovogodišnji ”Dani Hercegovačkog ustanka 1875. – 1878.” koje već treću godinu zaredom organizira Udruga mladih sela Dračevo ”Hercegovac”.

Gosti završne tribine bili su Željko Raguž i Nino Raspudić, koji su govorili na temu Hercegovačkog ustanka i njegovih refleksija na opstanak Hrvata u BiH.

Na samom početku večeri prisutnima se obradio Boško Rajič, predsjednik Udruge mladih sela Dračevo ”Hercegovac”, koji se zahvalio Ragužu i Raspudiću što su pristali biti gosti okruglog stola, kao i svima onima koji su omogućili da se manifestacija održi.

Podsjetio je još jednom, kao i na otvaranju manifestacije, na važnost obilježavanja ovog datuma i sjećanja na vojvodu don Ivana Musića i važnog samog ustanka za pad turskog carstva u BiH.

Željko Raguž je pohvalio rad Udruge, koja samim obilježavanjem dana Hercegovačkog ustanka pokazuje da Hrvati drže do vrijednosti koje je donio ustanak.

”Da drže do vrijednosti ustanka i ljudi koji su dali svoje živote u ustanku Hrvati sela Dračevo pokazali su 1995. godine podizanjem spomenika, no bez ovakvih događaja i dana obilježavanja spomenik malo može reći o samom događaju i njegovoj važnosti.

Vojvoda don Ivan Musić, predvodnik ustanka, koji je bio izvrstan diplomata i koji je upravo zbog toga uspješno predvodio i ustanak i ustanike, zaslužuje svako poštovanje, kao i generacija Hrvata koji su sudjelovali u ustanku. A poznajući činjenice, koje su praktično znanje, možemo lakše doći do toliko priželjkivane slobode u BiH”, poručio je između ostalog Raguž.

”Nakon što je Turska na naslilan način srušila bosansko kraljevstvo, odrubila glavu posljednjem bosanskom kralju, pobila većinu stanovništva, ostatak protjerala ili nasilno prevela na islam, porušila sve samostane i crkve, 28.05.1463. na polju Milodraž pred sultana Mehmeda II El Fatiha, prema kojemu je, zanimljivo, bila nazvana jedna postrojba takozvane Armije BiH, pa ih možemo pitati što je njihova baština – El Fatih koji je uništio bosansko kraljevstvo i odrubio glavu posljednjem bosanskom kralju, ili je njihova baština taj bosanski kralj odrubljene glave od ovoga osvajača čijim ljiljanima mašu, izlazi fratar Anđeo Zvizdović i traži milost za preživjelu subraću i narod, traži čisti biološki opstanak.

Ahdnamom neki danas mašu kao pretečom povelje o ljudskim pravima, kojom vladar, nakon što je osvajio, popalio zemlju, pobio narod, porušio crkve i samostane, iskazuje milost preostalim franjenvcima i narodu, garantira im život, ali na kraju Ahdname piše ‘dok služe meni i mojoj zapovijesti budu pokorni’.

Dakle služiti onom tko vam je pobio narod, vladere, srušio crkve itd, to je Ahdnama.U tom trenutku Zvizdovića se može nazvati i mudrim radi poteza biološkog preživljavanja naroda, postaje problematično kada se Ahdnama nudi kao model suživota i dan danas, što se nama radi očito i iznimno bezobrazno.

Jedno bošnjačko tursko društvo već godinama obilježava dane Ahdname, gdje su nažalost išli neki franjevci koje ja nazivam daidžama bez ikakve rezerve, ne bosanskim ujacima jer ujaci su veina fratara koji su bili uz svoj narod, ovo su daidže koje su uvijek bile uz vladara, često na uštrb naroda, bio to sultan, Karađorđević, Tito, Izetbegović, Komšić, svejedno.

Neki fratri su tamo nastupali iza turske zastave, gospodin Martin Raguž je ove godine dobitnik Ahdname koju je prihvatio, to vam je halal certifikat za poželjne Hrvate i poželjno postupanje Hrvata koji su spremni pristati na ulogu zimija, drugorazrednih građana u zemlji s islamskom većinom, gdje će biti tolerirana manjina koja neće puno dizati glavu, koja se mora pokoravati.

To je jedan model razmišljanja i gledanja na same sebe i slobodu koji se nama 2015.godine nudi”, istaknuo je Raspudić.

Nakon izlaganja nastavila se diskusija, pa je tribina potrajala duže od dva sata.

bljesak.info

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora