Intervju sa dvojicom Hercegovaca koji znaju sve o uzgoju ali i tržištu smilja

Naši sugovornici, Tihomir Čule iz Mostara, već deset godina radi u različitim segmentima ekonomije i marketinga, dok je Ante Đolo diplomirani agronom iz Širokog Brijega a njih dva čine tim Eco Mediteran i pravi su stručnjaci za uzgoj i tržište smilja. Kolege sa portala Manager.ba vodili su razgovor u kojem je ovaj dvojac govorio o perspektivama ovog novonastalog hercegovačkog biznisa.

Priča o uzgoju smilja u Hercegovini je svima već dobro poznata. Možete li nam ukratko ispričati svoju osobnu priču o bavljenju ovim poslom?

Već duže vremena bavimo se istraživanjem deficitarnih zanimanja ne bi li potaknuli sebe ali i lokalni puk na bolju privredu, jer i sami znamo da je za rast BDP-a najbitnija proizvodnja. Smilje je kod nas došlo baš u pravi trenutak… Mogu reći ponovno, jer prije rata, a malo tko to zna, bili smo među vodećim izvoznicima eteričnih ulja iz bivše Jugoslavije, samo što je priča o preradi i izvozu ulja bila stroga državna tajna.

U samom početku reaktualizacije smilja na našem području, napravili smo amaterski laboratorij gdje smo radili na ispitivanju sjemena, raznih utjecaja na sadnice i sl. Radilo se o indoor sistemu. Sve u svemu, imamo kvalitetan tim radnika koji rade na svim poljima rada, od težaka do menadžera. Imamo i 14 plastenika.

U priči o smilju spominje se Eco Mediteran potvrda? O čemu je riječ?

Zbog temeljitosti u znanju o smilju istupili smo vrlo brzo i postali vodeći proizvođači sjemenskog i sadnog materijala. Imamo velike nasade smilja, odnosno zatvorenu konstrukciju rada od sjemena do ulja. Eco Mediteran izdaje potvrde po kojima garantira autohtonost biljke, daje garanciju o starosti biljke i garanciju o ekološki uzgojenoj biljci.

Bavite se prodajom visokokvalitetnih sadnica smilja A klase, te održavate besplatne edukacije i pružate podršku kupcima i suradnicima. Zanima nas koliko su ljudi ustrajni kada se odluče na proizvodnju smilja? Kada se javljaju prvi rezultati kojim su uzgajivači zadovoljni?

Kao voditelj Društva, vodim brigu o svemu, ali primijetio sam da je ovo najviše sociološki posao. Odnedavno, sa još partnerskih poduzeća, razmišljamo aktivnije uključiti tim psihologa da vidimo kako postupiti u danim momentima u cijeloj ovoj priči sa smiljem. Naime, vodimo evidenciju i imamo velike statistike. Čak 80% osoba koje kupuju sadnice smilja su svih vrsta zanimanja, od doktora, biznismena, profesora, nezaposlenih itd., samo nisu poljoprivrednici, njih je tek 20%. Ono što jeste fenomen je da je mnogo ljudi prestalo vjerovati u dobro. Čak 40% njih koji su došli u doticaj sa nama postavljali su sljedeća pitanja i komentare „ovo je predobro da bi uspjelo“, „neće ovo zaživjeti čim ovako uspijeva“, „nama u selu rekli da može kemija, ta ne vidi se“. Ovdje bih se osvrnuo na Njemačku kojoj BDP konstantno raste, ali vjerujte, ne od proizvodnje VW-a i Mercedesa, nego od krumpira i šparoga, što već može rasti na 1500 sunčanih sati godišnje. Da li znate da je smilje tek na petom mjestu i da su ispred slične biljke od kojih neke imaju vrijednost u ulju do 100.000 KM po kilogramu i stotinu puta veći deficit nego smilje? A sve može visokotarifno rasti kod nas na visokih 2291 sunčani sat godišnje!

Mi smo spremni svakom kupcu sadnica pokazati sva znanja vezana za ORGANSKI uzgoj nasada smilja, obučiti ga da kvalitetno radi, jer su prvi financijski rezultati već nakon 15 mjeseci!

I Vi ste također krenuli od samog početka. Odakle ste crpili znanja i pravili planove za daljnji razvoj?

Učili smo na svojim greškama i svaku, mogu reći skupo platili. Na svim koracima smo pravili testove, razmjenjivali iskustva sa jednako kvalitetnim proizvođačima poput zadruge Loznica iz Čapljine koju vodi Marko Matić. Zajedno pratimo nove trendove i saznanja o najnovijim standardima organskog uzgoja sadnica.

Imate li podatak koliko je do sada sadnica zasađeno?

Mislim da se još nijedna agencija ili institucija nije počela baviti statistikama vezanim za novoposađene sadnice. Siguran sam da se sadi na milijune sadnica po sezoni. Moram spomenuti da su se pojavile dezinformacije i zastrašivanja o određenim svjetskim količinama ulja, a mogu potvrditi da ovim kontinuitetom u našoj Hercegovini sadimo narednih 20 godina i da se ni blizu neće zadovoljiti potrebe ulja. Mi smo geografski mala država. U određenim zemljama postoje oranice u komadu veličine naše Hercegovine, tako da sumnjam da ćemo ikad zadovoljiti potrebe…

Na stranici Smilje.info svi zainteresirani mogu pratiti i aktualne natječaje za posao. Koliko često imate potrebu za traženjem radne snage? Jesu li ljudi voljni i raspoloženi za ovu vrstu djelatnosti?

Godišnje podijelimo oko 5000 dnevnica, uključimo bar pet drugih uslužnih firmi poput poljoprivrednih ljekarni, građevinskih firmi za kultiviranje kršnih parcela, firmi za proizvodnju destilerija itd. Trenutno krčimo pola milijuna kvadrata krševitog brda i prilagođavamo ga za sadnju smilja. Vjerujte, niti jednu donaciju i potporu još nismo dobili. Možda smo si i sami krivi, nismo je ni tražili. Destimulirali su nas kompleksni formulari i procedure za koje nemamo vremena. Potrebno je mnogo sitnih, nepotrebnih detalja i procedura.

Uglavnom, mi imamo vjeru u Boga i nadu u ulazak u moguće dioničarske odnose sa kvalitetnim i pozitivnim ljudima da bi se dalje širili, jer tvrdim, tržište je i sada i naredna dva desetljeća nezasitno. Postoji tek oko 50-70 proizvoda od smilja dok npr. proizvoda od lavande ima preko 1000. Razlika je što se smilje može saditi na 4% svjetskog teritorija a lavanda na 70%. Tu je naša prednost i trebamo je iskoristiti, zato smo ozbiljno shvatili ovaj posao. Ljudima na terenu kažemo: “Ovdje nisi poljoprivrednik, arget i slično, ovdje stvaraš povijest”. Tako ih i plaćamo, vjerujte.

Važno je spomenuti i prvi Regionalni ured za smilje koji se nalazi u Mostaru i u kojem svi koji trebaju podršku ili razgovor, to mogu dobiti kod stručnog osoblja. Kakva je dosadašnja praksa? Je li Ured opravdao svoje postojanje?

Ured se dijeli na dva sektora. Jedan je za administrativni dio našeg poduzeća, a drugi za podršku. Ured je i više nego opravdao svoje postojanje. Spasio je brojne parcele od kemijskog tretiranja. Educirao je ljude o načinima kultivacije zemljišta pa sve do najsitnijih detalja o organskom uzgoju eteričnog bilja. Naš rad je rezultirao ekološkim i vrhunskim nasadima, odnosno kasnije uljem.

Mnogo je primjera, čak i mladih ljudi koji su upravo na smilju izgradili i utemeljili uspješan biznis, bilo da je riječ o proizvodnji eteričnih ulja, sapuna… Zanima nas i kakva je situacija sa stanjem/brojem destilerija na području Hercegovine?

Na području Hercegovine kupuje se sve više destilerija, međutim moramo razdvojiti proizvodnju eteričnih ulja od proizvodnje proizvoda od ulja, poput sapuna. Na žalost (mogu usporediti), izvozimo balvan a uvozimo skupocjeni namještaj od našeg drveta. To radimo i sa uljem. Prodajemo ga po cijeni od 1500 do 3000 eura, a proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola milijuna KM po kilogramu ulja na proizvodima. Ono na što pozivam nadležne vlasti je da putem ambasada prezentiraju našu Hercegovinu. Da istaknemo da smo geografski u srcu Europe, te da nam je povoljan porez na dobit, kao i da imamo “te i te” proizvode koji uspijevaju na oko 2300 sunčanih sati i da kao rezultat prezentacija otvorimo barem nekoliko farmaceutskih kompanija koje će raditi linije proizvoda pod tuđim brandom u Hercegovini od naše sirovine, baš onako kako se radi u Makedoniji, Kosovu, Albaniji i sličnim zemljama gdje se prave markirani lijekovi koji su svakodnevno u upotrebi u EU. Tako bi postigli mnogo veću cijenu ulja a ne bi brinuli za prodaju, ukoliko bi prihvatili ovakav prijedlog – određeni EU ili USA pharmacy brand. Također, otvorila bi se i nova radna mjesta sa solidnim plaćama, a ulje bi se prodavalo po višestruko većoj cijeni.

Stoga se može reći da je cijela ova priča o smilju isplativa. O kojem postotku možemo govoriti kada je u pitanju izvoz? Koje zemlje su otvorene za suradnju?

Sa smiljem imamo sljedeće: jedni sakupljaju sjeme i zarađuju, drugi prave sadnice i zarađuju, treći vrše usluge kultiviranja parcela, četvrti proizvode zelenu masu, peti proizvode ulje, šesti su menadžeri koji dovode zainteresirane koji žele naše ulje te zarađuju na procent… Ovaj primjer pokazuje koliko se segmenata otvorilo. Cijeli svijet ima interes za naše ulje, a ponajviše razvijene zemlje. Kupce imamo iz mnogo zemalja svijeta. Kod naših kupaca konstantno se otvaraju nove linije proizvoda.

Po čemu je Vaša Zadruga unikatna i prepoznatljiva? Gdje sve djelujete?

Unikatni smo po tome što gledamo na spomenute sociološke probleme, savjetodavni smo i u cilju imamo “skinuti” što više ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Još da napomenem i to da ne možemo sami, ali ipak, imamo ustrajnosti, vjere, nešto novca… Nadamo se i da će nam se priključiti još ljudi.

Djelujemo na području Hercegovine, dok smo firmu u Hrvatskoj prodali. U nekoliko zemalja EU već imamo projekte na kojima radimo.

Kolike zarade od smilja se bilježe na godišnjoj razini?

Na žalost, kako sam spomenuo, ne postoji relevantan podatak koliko je smilja posađeno, stoga se ne može relevantno zbrojiti promet sadnicama, nasadima…

Proizvedu se preko dvije tone ulja, tako da su u Hercegovinu polako počeli pristizati milijuni, ali to nije niti blizu stvarnih potreba. Uglavnom, svijetla je budućnost smilja. Ponavljam, smilje nije na prvom mjestu. Ima još kultura koje su visokobudžetne i koje kod nas uspijevaju, samo ih trebamo animirati, obučiti narod, prezentirati nove i puno skupocjenije vrste. Da bi to uspjeli, sigurno je potrebna potpora vladajućih, i tvrdim – biti ćemo mala Švicarska… Imamo mnogo toga za ponuditi, sigurno!

Kakva je trenutna situacija sa ovom vrstom bilja i njenom predstojećom berbom?

Kako dolazi više destilerija, biti će sigurno i otkupa. Cijena će se stabilizirati na 3 do 4 KM!

Već je svima jasno da poslovni ljudi svakodnevno prolaze kroz razne faze stresa. Kako ova čudotvorna biljka djeluje na taj neugodni osjećaj?

Živimo za obitelj jer želimo da članovi koračaju pravim putem. Isti je slučaj i sa firmom. Živite i za nju jer želite da korača i raste pravim putem. Da bi to uspjeli, proći ćete kroz mnoge stresne situacije, ali ako ima ljubavi, stres se sigurno neutralizira. (To tako samo pričam a sinoć sam popio crvenu za tlak. Nema flegmatična čovjeka da diže i stvara, jer biznis je adrenalin, on šteti i stvara ovisnost, ali džaba, ne možete bez njega!).

6 komentara

  1. Opet priča:
    Postoje li ikakvi tehnički podaci kao.

    – najprikladnije tlo (kislost struktura izloženost svjetlosti i sl. istočni, južni, sjeverni obronci). Do koje nadmorske visine.
    – Najbolji način i tehnika sadnje razmak između sadnica – razmak između redova i sl.
    – Sorte smilja koje su najpogodnije za ovo podneblje i od kojih se dobija najbolje ulje
    – Način dozvoljene prehrane (gnojenja) i koliko
    – Bolesti nasada i prepoznavanje istih
    – Način dozvoljene zaštite (kada kako i čime)

    Pa onda kad dođe do ureoda:
    – Godišnji normalna prinos po jednoj sadnici (za dvije berbe)
    – Prosječna količina zelene mase mase za 1 kg ulja
    – Načini na koji se kontrolira kvaliteta ulja i eventualna zagađenost kemijskim preparatima
    koje supstance i koje teške metale ne bi smjelo sadrvžavati ulje
    – Klasifikacija ulja ili zelene mase po kvaliteti i cjeni naravno u postocima
    – Način otkupa – na terenu berbe ili treba prevoziti do destilerije o osobnom trošku

    – Na kraju:
    – Popis laboratorija koji mogu ispitati kvalitetu ulja
    – Popis destileraija koje mogu prihvatoti zelenu masu naravno s kontakt brojevima

    Tu ima još detalja kojih se nisam sjetio.
    Ali dajte molim vas malo tehničkih podataka, malo istraživanja tržišta, ovo je opet sve
    REKLA KAZALA, dajte malo brošura za educiranje zainteresiranih. Opičite populistički naslo
    a iz teksta ništa čovjek ne može naučiti.

    Cijeli tekst pročitah, ali opet nisam našao ni jednu korisnu informaciju koju već nisam negdje čuo, a ona je
    totalno neprovjerena tj. tehnički nije dokazana.

    Može li neko od ovih znalaca napraviti neku brošuru (knjigu o uzgoju cmilja od sjemena pa do ulja). Mislim da bi ta knjiga, ako je prava, planula u tiražu barem 10 – 20 tisuća za mjesec dana, ali mora sadržavati kvalitetne tehničke podatke zasnovane na bazi nekog praćenja i istraživanja, a ne na bazi rekla kazala.

    Najprije je bila informacija da za 1 kg ulja treba 1 tona sirove mase, pa onda 700 Kg pa je sada došlo do 350 kg.

    Imam samo dva pitanja, ali želim iskren odgovor.
    1. Koliko jedna sadnica može u sezoni dati zelene mase – prosječno u kg
    2. Koliko je potrebno zelene mase za 1 kg vrhunskog ulja

    Like(4)Dislike(0)
  2. Povuci , a malo ga i potegni

    Pipen zanimljiv komentar.
    Evo ja cu ti probat odgovorit na ova dva pitanja.

    1. Racunaj prihod po sadnici oko kilograma po sezoni – obe berbe ( radi se o 3.oj godini )

    2. Potrebno ti je od 300 – 700 kg zelene mase. Ovisno o lokaciji, sastavu tla, a mozds i ponajvise vremenu branja.

    Za ova gore pitanja ima vec dosta toga receno ali evo brzinski:

    Tlo- odneses na analizu 50km i dobijes info.
    Uglavnom odgovara 90 % naseg krsa i kamenjara. Ravnaj se gdje raste tu sadi.

    Svjetlost – sto vise, ako sunce izlazi na istoku skontaj sam.

    Nadmorska visina – opet dokle rsste u prirodi, moze i dalje ali je rizik posto odavno nije bilo jake zime.

    Najbolji nacin i tehnika – ovisi kakve su ti masine i sa cime mislis okopavat-zaljevat-brat.

    Sorte smilja – nase domace , valjda i jesmo aktualni radi toga

    Gnojenje – stajska, organska itd. Koliko imas para

    Bolest nasada – gusjenica, i jos neke sitne, nista opasno
    U plasteniku malo drukcija prica

    Nacin dozvoljene zastite – pa samo organsko,
    Kada posadis pa ti gusjenica napadne saznat ces u roku 10 min kako i cime – nuzda natjera – uglavnom mora biti organsko

    Drugi dio prva dva odgovorena na pocetku

    Kvaliteta – ulje saljes na CG analizu oko 100 km po uzorku. Vecina otkupljivaca ce imati minimlabove za analizu pesticida i to je mozda problem jer treba raditi dubinsku analizu a to malo ko ima i malo ko radi.
    Uglavnom ako sadis ne tretiraj nedozvoljenim i nebrini.

    Jos nema kvalifikacije, a akondestilerije budububsituaciji da mogu birati bit ce i kvalifikacije. Jer sto ce davat isto za masu od koje pravi za 350kg litar i od 700. Takodjer ce i birat vrijeme berbe, jer inod toga ovisi omjer masa- ulje

    Nacin otkupa – a trebalo bi biti kako se dogovoris sa destilerijom po zadnjem stanju ljudi su vizili ubosobnom aranzmanu i cekali satima da prodaju ulje. Sada kad se otvori dodatni broj destilerija treba tek vidjeti.

    To su ti bili odgovori , samo ovim znalcima sto su napisali tekst bez ijedne relevantne i konkretne informacije sem o sadnom materijalu si trebao postaviti pitanje gdje se to prodaje od 1800 – 3600 eura. Jer znamo i mi sracunati kada vidimo na amazon ili ebay bocica od 5ml da je 40 dolara pa x 200 .
    Dodje se do vrtoglavih cifri po kg.
    Nego nek gospoda naprave otkup za ulje, ja mislim da ce im svatko dati litar za 1800 eura a onda im je po njihovoj prici samo nebo granica.

    Like(4)Dislike(0)
  3. Ojdi mi dojdi mi

    Strucan ovaj ekonomist brate! Sta kazes Njemackoj raste BDP od sparoga???????

    Like(5)Dislike(0)
  4. Jok eto od audija, bmw-a, mercedesa, volksvagena, porsea , skode , itd…
    Eto od njih ce rast…
    Nemogu svi skupit za kilo sparoga. Hahaha

    Like(0)Dislike(0)
  5. Slažem se sa prva dva komentara i dodajem pitanja kolike su te potrbe u svijetu kad treba posaditi cijelu hercegovinu konkretan odgovor, a u nas ima trenutno neprodsnog ulja možda tona.
    Ekološki cetifikat Evropski ,SAD ,Japanski ili Marsovski ne izdaju zadruge već certifikatorske kuće. Šta se u ulju najviše vrednuje i u koim omijerima. Konkretno mogu li oni ili neko drugi otkupiti ulje po 1200 ili manje konkretan broj telefona. Evo prilike da ljudi zarade novce.

    Like(1)Dislike(0)
  6. Povuci , a malo ga i potegni

    Na prvo pitanje nema odgovora. To ovisi o mnogim faktorima, i budućim kretanjima na tržištu.

    Po 1200 eura si imao u Drinovcima ,( mislim da jos ima ) čak su se i reklamirali. Doneses ulje , oni ga analiziraju , ako je sve ok , 1200 eura po kilu.

    A sto se tice komponeti iz GC analize, izgleda da malo ovisi o svrsi, tj. dali je za aromaterapiju ili npr. za zacjeljivanje rana. Neki traze neryl acetate, neki italidione., neki opet tvrde da ulje kao ulje u kompletu ima svoja svojstva. Sve u svemu nasa su u kompletu upriliku kvalitetna tako da je to prednost.
    Francuska su jaka po neryl acetatu., a ostali nam nemaju konkurenciju. (neznam sad crna gora i albanija ), ali mislim trenutno Korzika, Hercegovina i Dalmacija je vrh, ostalo sve ispod.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.