Krastavci, šljive, maline, jabuke…osigurali zaradu bh. građanima

Jesen je za mnoge poljoprivrednike u BiH posebno radna, osobito kada je u pitanju sadnja poljoprivrednih kultura. Prate se analize, savjeti stručnjaka, potražnja na tržištu i sve drugo što može pomoći za bolje funkcioniranje poljoprivrede u BiH, piše Večernji list BiH.

Otkup jagodastog voća

Poljoprivrednici očekuju i veće razumijevanje od države. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH, najveći izvozni potencijal BiH trenutačno su maline, jabuke, kruške, kornišoni (vrsta krastavaca) i šljive. Od proizvodnje malina danas živi velik broj poljoprivrednih proizvođača u BiH. – Čim smo akvizirali Klas 2014. godine, vratili smo ovu kompaniju u posao otkupa malina, jagodastog i šumskog voća i ljekobilja, i to na način da smo uspostavili jasan odnos s kooperantima po principu “novac za robu”.

Nedugo zatim najavili smo suradnju s ratarima i voćarima na isti način. BiH ima priliku etablirati se na europskoj mapi kao zemlja koja je u stanju proizvoditi velike količine zdrave i kvalitetne hrane. Nedostajali su nam veliki sustavi, poput našeg, koji mogu pokrenuti proizvodnju hrane, i to od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prerađivačke industrije, do snažnih i kvalitetnih domaćih brendova. Ovakav način proizvodnje hrane jamči svima u proizvodnom lancu stabilnost i razvojne perspektive, kazao nam je Rusmir Hrvić, direktor Klasa. Upravo je ovo poduzeće pokrenulo program plantažne proizvodnje malina prije 10 i više godina. Danas je BiH 10. u svijetu u proizvodnji malina. Primjerice, prema procjenama, samo Željezno Polje kod Žepča godišnje uprihodi 3 milijuna maraka od malina. Od 2011. do 2015. se, prema analizi Vanjskotrgovinske komore, dogodio nevjerojatan trend rasta izvoza smrznutih malina. Nakon malina, najveći izvozni potencijal su jabuke. U Rusiju ih je iz BiH 2015. godine izvezeno za 10,7 milijuna KM. Jedno bh. poduzeće uspoređivalo je jabuke iz BiH i one iz Makedonije s obzirom na to da su ih bili primorani kupovati jer nisu mogli dobiti potrebnu količinu jabuka. Usporedba je pokazala kako su jabuke iz Makedonije zadovoljile kriterije, ali se kvalitetom nisu mogle usporediti s jabukama iz BiH. Treći najveći izvozni potencijal su kruške. I one su išle u Rusiju skoro jednako kao i jabuke 2015. Agronom Vahid Beširević koji je i autor knjige “Autohtone jabuke i kruške s prostora BiH” izdvojio je tzv. lijepu krušku koja raste u BiH kao onu s najboljim okusom… Nakon malina, jabuka i krušaka, četvrti izvozni potencijal BiH su krastavci kornišoni. Oni toliko nisu bili popularni dok se u BiH nisu pojavili strani otkupljivači, tako da se posljednjih godina sve više sade.

Prilika za mnoge

U 2015. u Njemačku ih je izvezeno za 5,3 milijuna KM. I naposljetku, peti izvozni potencijal BiH u spomenutoj analizi su šljive. U 2015. izvezeno je čak 5,441.874 kilograma ovog voća. Pojedini stručnjaci u analizama tvrde da je šljiva najznačajnija vrsta voća u BiH. Na ovim prostorima najzastupljenije sorte su stanly i požegača. Pet najvećih izvoznih potencijala BiH kad je voće i povrće u pitanju ima sigurnu budućnost, ako se nastavi s radom, a brojni agronomi se slažu kako bi egzistencija bila osigurana kad bi se proizvodilo i izvozilo samo ovih pet spomenutih poljoprivrednih proizvoda.

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora