Ljubuški rani krumpir i hercegovački med među zaštićenim proizvodima

Oznakom zemljopisnog podrijetla u Bosni i Hercegovini zaštićeno je osam proizvoda, a ta oznaka identificira određenu robu kao robu podrijetlom s teritorija određene zemlje, regije ili lokaliteta s tog teritorija, gdje se određena kvaliteta, reputacija ili druge karakteristike robe bitno mogu pripisati njezinom zemljopisnom podrijetlu.

Osam zaštićenih proizvoda

Prva dva zaštićena proizvoda bila su gračaničko keranje i cazinski kestenov med, a u prošloj godini u registar su upisani ljubuški rani krumpir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat te hercegovački med i kreševsko potkovano jaje. Ova vijest obradovala je mnoge, a posebice ljubuške poljoprivrednike, odnosno proizvođače ranog krumpira, jer se i njihov proizvod našao u spomenutom registru. Dubravko Vukojević, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke županije, kazao je kako će ova oznaka u budućnosti uvelike pomoći ovdašnjim poljoprivrednicima, jer više nitko neće moći uvezeni ili neki drugi krumpir plasirati na tržište pod ovim imenom.
“Ljudi, kada budu kupovali krumpir i odluče se za rani ljubuški, znat će točno da taj proizvod dolazi s ovog područja, a samim tim će im biti zajamčena i kvaliteta”, kazao je Vukojević, ističući kako upisom u ovaj registar nije završena priča. Naime, ono što slijedi su radnje potrebne za dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla, a morat će se ispunjavati određeni uvjeti, pratit će se cijeli proces proizvodnje krumpira.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni sadnje krumpira, Vukojević ističe kako će se sa sadnjom krenuti čim to vremenski uvjeti dopuste. “Čim se osuši zemlja, kreću radovi. Nadam se da će do polovice idućeg mjeseca sadnja biti u punom jeku. O proizvedenim količinama sada je teško govoriti, ali naš je prosjek 10.000 tona ranog krumpira, pa mislim da ni ova godina ne bi trebala izlaziti iz tih okvira”, kazao je on.

Napredak u pčelarstvu

Slično mišljenje o tome kako je ovo dobar pomak prema naprijed ima i Ante Bošnjak, predsjednik Udruge pčelara Kadulja Ljubuški, koji nam je rekao kako će ova oznaka hercegovačkom medu donijeti veću prepoznatljivost na tržištu. Kaže kako se proteklih osam godina vršio nadzor nad uzorcima, nakon čega su sad doneseni parametri prema kojima se utvrđuje što je to hercegovački med.
“Bez obzira na to što mi svoje pčele vozimo na ispašu u Bosnu ili neke druge krajeve, taj med neće moći dobiti ovu oznaku. Znači, moći će je koristiti samo onaj pčelar koji ispunjava određene uvjete, među kojima je broj peludnih zrnaca i lokacija ispaše pčela. Da bi određeni pčelar uopće dobio ovu oznaku, njegov med mora proći određenu analizu, a nakon puštanja u prodaju, inspekcijskim nadzorom će se vršiti kontrola”, objasnio je Bošnjak, ističući kako su ovo pozitivni koraci prema nečemu dobromu.

DL

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.