Na udaru BiH više od 30 hrvatskih časnika. Gotovina prvi, a ima i Livnjaka, Kuprešaka, Duvnjaka

Tjednik Nacional objavio je imena više od 30 visokih časnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane koja se nalaze na “udaru” Tužiteljstva BiH zbog sumnje u počinjenje ratnih zločina na teritoriju BiH.

Premda je iz Tužiteljstva BiH već nekoliko puta rečeno kako ne raspolaže informacijama o istragama koje bi povezivale visoke časnike HV-a s ratnim zločinima u BiH, Nacional je uvidom u povjerljivu dokumentaciju Vojne sigurnosne obavještajne agencije (VSOA) došao do saznanja protiv kojih se časnika već godinama prikupljaju informacije u nekoliko različitih istraga.

Mnoštvo imena

Naime, VSOA je još u studenome 2011. godine uputila povjerljivi dokument kojim informira hrvatski državni vrh da bi se na “udaru” Republike Srpske preko Tužiteljstva BiH mogli naći sljedeći hrvatski časnici: Ante Gotovina, Damir Krstičević, Rahim Ademi, Ljubo Ćesić Rojs, Mile Ćuk, Miljenko Filipović, Imra Agotić, Josip Čuletić, Danijel Borović, Ratko Dragović, Slobodan Matenda, Željko Glasnović, Davor Borac, Antun Luburić, Stanko Sopta, Davor Dodik, Ivo Turalija, Boško Papić, Dario Sušić, Mate Pavlović, Ivan Korade, Ivica Dekalić, Mate Grubaš, Predrag Mandić, Zlatan Mijo Jelić, Petar Berberović – Pepi, Drago Markić, Zvonimir Červenko, Tihomir Blaškić, Vlado Jurčević, Ilija Nakić i Zoran Marelja.

U izvješću koje je potpisao tadašnji ravnatelj VSOA-e Darko Grdić među ostalim stoji i sljedeće: “VSOA je došla do provjerenih i operativno utemeljenih saznanja vezanih za provođenje istraga od Tužiteljstva BiH nad bivšim pripadnicima HV-a i HVO-a koji se dovode u vezu s počinjenjem kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na prostoru BiH. Operativnim postupanjem kroz predmetnu operaciju VSOA-e je došla do saznanja o provođenju istraga od Centra javne sigurnosti MUP-a RS-a nad bivšim pripadnicima HV-a i HVO-a, koji se dovode u vezu s počinjenjem ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u mjestu Kapljuh, selo Bravsko (općina Bosanski Petrovac) dana 7. kolovoza 1995., a koja su obrađena u “izvješću o otkrivanju kaznenih djela izvršitelja” Centra javne sigurnosti RS-a broj KU-1586/10 od 29. listopada 2010. Predmetno izvješće dostavljeno je Tužiteljstvu BiH u Sarajevu. U izvješću se spominju osobe zapovjedne crte Hrvatske vojske za koje se iznose tvrdnje kako postoji osnovana sumnja da su predmetni za vrijeme provođenja vojno redarstvene operacije Oluja 95. počinili kazneno djelo ratnog zločina na teritoriju općina Glamoč, Grahovo, Drvar, Mrkonjić Grad, Šipovo, Kupres, Ribnik te Jezero u BiH.

Neki od hrvatskih časnika spominju se u oba spisa različitih oznaka koja se tiču različitih područja. Zbivanja na području Glamoča, Grahova i Drvara istraživala su se u predmetu koji nosi oznaku KU-1540/09 od 30. lipnja 2009., dok su se zbivanja na području Mrkonjić Grada, Šipova, Kupresa, Ribnika i Jezera istraživala pod oznakom KU-2204/06 od 27. listopada 2006. U oba spisa se spominju Ante Gotovina, Antun Luburić, Stanko Sopta, Davor Dodik i Mate Pavlović, navodi Nacional.

Livno, Kupres, Stolac, Čitluk…

U istom izvješću VSOA navodi da Federalna uprava policije BiH još od ljeta 2008. prikuplja činjenice i dokaze o počinjenim ratnim zločinima u razdoblju ljeto – jesen 1995. na području općina Banja Luka, Ribnik, Mrkonjić Grad, Drvar, Šipovo, Jezero, Glamoč, Grahovo i Donji Vakuf. Navodi se da su djelatnici FUP-a za poduzimanje tih aktivnosti od Tužiteljstva BiH dobili nalog pod oznakom KT-TZ100/07.

U izvješću VSOA-e stoji i daje Tužiteljstvo BiH zatražilo izvode iz kaznene evidencije te uvjerenje o državljanstvu za Željka Mihaljevića iz Zagoričana u okolici Livna, Ivu i Josipa Turaliju iz Kupresa, Marijana Tomića, Božu Papića i Dragana Buričića iz Tomislavgrada. Tadašnji čelnici VSOA-e već su koncem 2011. znali da su neki bivši i sadašnji pripadnici ministarstva obrane i oružanih snaga bili pozvani na razgovore s djelatnicima Državne agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA). Zato su u istom izvješću upozorili kako je upitno koliko osoba koje se spominju u tom izvješću uopće zna u kojem su statusu.

Dva i pol mjesec prije nego što je hrvatskom državnom vrhu poslano izvješće na iste adrese stigao je jedan od dokumenata naziva “Operativna informacija B”. Radi se o dokumentu u kojem se opisuje kako se došlo do saznanja da je gospođa Remzija Smajlagić, tužiteljica Tužiteljstva BiH, od Federalnog ministarstva branitelja u Sarajevu, te Ministarstva obrane BiH – sektor za pitanje evidencije iz oblasti vojne obveze, zatražila vojnu evidencijsku dokumentaciju iz osobnog dosjea za 30 pripadnika tadašnjeg HVO-a protiv kojih su podnesene kaznene prijave zbog sumnje u počinjenje ratnog zločina na području Stoca i Čitluka.

U tom dokumentu navodi se da se među tih 30 pripadnika HVO-a nalazi deset osoba koje posjeduju hrvatsko državljanstvo te se konstatira da sve te osobe znaju da su pod istragom. Prema navodima iz tog dokumenta, radi se Ivanu Ančiću, Marinku Rajiču, Anđelku Markoviću, Nikoli Vujnoviću, Peri Matiću, Dragi Palameti, Zvonimiru Papcu, Mili Bošnjakoviću, Zdenku Goluži te Ivici Ivankoviću. U tom dokumentu navodi se i da bi neki osumnjičeni, kako bi izbjegli sudski postupak i eventualni pritvor, mogli potražiti utočište i zaštitu na teritoriju Hrvatske jer pojedinci među njima imaju i hrvatsko državljanstvo kao i prijavljeno prebivalište u RH.

Dvije države su potpisale protokol o suradnji po tom pitanju u lipnju 2013. godine. Sporazum su potpisali tadašnji glavni državni odvjetnik RH Mladen Bajić i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Goran Salihović. Dijelom se taj sporazum potpisao i zato što su osumnjičeni počinitelji ratnik zločina koji imaju dvojna državljanstva zlorabili tu činjenicu jer ustavi i RH i BiH priječe izručenje vlastitih državljana. Oni su dotad bijegom iz države u kojoj su ih počinili izbjegavali procesuiranje dovodeći pravosudna tijela u pat-poziciju.

Zato su se dvije države usuglasile da jedni drugima daju informacije, podatke i dokaze kako bi se omogućilo procesuiranje počinitelja ratnih zločina u državi u kojoj se nalaze.

Nacional navodi kako su neki od postupaka u BiH vjerojatno zaključeni i bez podnošenja kaznenih prijava, ali i da su neki već došli do faze podizanja optužnica te izdavanja uhidbenih naloga, a da se o njima u javnosti malo ili gotovo ništa ne zna.

Upućeni izvori tvrde da se o tim predmetima razgovaralo na visokoj političkoj razini te da se sasvim sigurno o tomu diskutiralo tijekom susreta Ive Josipovića i Milorada Dodika u Slavonskom Brodu 2011. godine, zaključuje Nacional.

Operacija Južni potez

Nacional navodi da je cijeli slučaj oko zbivanja na području Mrkonjić grada iniciralo Tužiteljstvo RS-a. Ono je na temelju prijave MUP-a RS-a gotovo prije 10 godina podnijelo kaznenu prijavu Međunarodnom sudu u Haagu. Haaško tužiteljstvo je tu prijavu još 2006. proslijedilo Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje, a ono je otvorilo istragu zbog mogućeg počinjenja ratnog zločina u sklopu operacije Južni potez.

U izvješću VSOA-e u tom slučaju piše sljedeće: “Za predmetni slučaj zadužena je tužiteljica posebnog odijela za ratni zločin, gospođa Džemila Begović, koja je naložila terenskom uredu SIPA-e u Banjoj Luci provođenje predistražnih radnji prema pripadnicima HV-a i HVO-a koji se terete za kaznena dijela ratnog zločina u vojnim operacijama na području Mrkonjić Grada tijekom 1995. Intenzitet obrade navedenog predmeta je vrlo spor te ima naznaka kako u skorom vremenskom razdoblju isti neće u postupak, budući da u predmetu nema materijalnih dokaza te će činjenično biti teško dokazati bilo kakav zločin u slučaju vojnih operacija na području Mrkonjić Grada tijekom 1995.”

Čak se u izvješću navodi kako se u svibnju 2011. Milorad Barašin, tada glavni tužitelj Tužiteljstva BiH, kasnije kompromitiran zbog dokazanih susreta s kriminalcima, sastao u Den Haagu za Sergeom Brammertzom, tada glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Prema navodima u izvješću, Brammertz je Barašinu odbio pružiti potporu.

RS istraživao pokojne Tuđmana, Gotovinu, Bobetka i Čermaka

Nacional navodi kako je VSOA u travnju 2011. o istragama Tužiteljstva BiH hrvatski državni vrh obavještavala i u okviru operativne akcije “ALASTOR”. U samo jednoj operativnoj informaciji čiji je sadržaj Nacional dobio na uvid donose se popisi osoba unutar tri odvojene istrage, dvije Tužiteljstva BiH i jedne Tužiteljstva RS-a. Prvo se citira dokument o istrazi tužiteljstva BiH od 24. studenoga 2010. Tvrdi se da je tom istragom tužiteljstva BiH obuhvaćeno 28 bivših pripadnika HVO-a te da se među njima nalaze trojica bivših pripadnika HV-a. To su Zlatan Jelić, Dragan Čurčić te Ivo Raguž.

Potom se citira dokument o istrazi Tužiteljstva BiH od 11. siječnja 2011. Tvrdi se da je tom istragom obuhvaćeno 16 bivših pripadnika HVO-a od kojih su petorica bili pripadnici HV-a, a jedan je i dalje djelatna vojna osoba. Djelatna vojna osoba koju se spominjali je Drago Banović, tada kapetan korvete, na dužnosti časnika za operativno planiranje u zapovjedništvu Obalne straže od 1. srpnja 2010. On je od 18. rujna 1991. do 22. prosinca 1995. bio pripadnik HVO-a, ureda za obranu Tomislavgrad, a od 23. prosinca 1995. do 1. listopada 1996. časnik u Federalnom ministarstvu obrane u Sarajevu. Ostalih pet bivših pripadnika Hrvatskih oružanih snaga koji se spominju u tom dokumentu su Nedjeljko Obradović, Nikola Krišto, Anđelko Marković, Miroslav Raguž te Božo Pavlović.

Potom se spominju istrage Tužiteljstva RS-a nad bivšim pripadnicima Armije BiH, HVO-a i HV-a iz dokumenta iz 12. travnja 2011. Sadržaj većeg broja tih dokumenata je za brojne hrvatske građane u najmanju ruku neukusan. Primjerice, u dokumentu Tužiteljstva RS-a od 12. travnja 2011. godine istragom su obuhvaćena i četiri pokojnika: prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak te Janko Bobetko i Zvonimir Červenko, dvojica načelnika glavnog stožera Hrvatskih oružanih snaga. Istom istragom obuhvaćeni su Ante Gotovina, Damir Krstičević, Đuro Dečak, Vinko Štefanek, Tihomir Blaškić, Milivoj Petković, Mile Dedaković Jastreb, ali i tada djelatni general pukovnik Mladen Kruljac.

Neki predmeti u Beogradu

U izvješću VSOA-e opisan je susret ravnatelja vojnih obavještajnih službi jugoistočne Europe održanog od 16. do 18. ožujka 2011. u Portorožu.

– VSOA je kroz neformalne kontakte s Jozom Perićem, načelnikom Odjela za protuobavještajne poslove u Ministarstvu obrane BiH, došla do saznanja da je gotovo sigurno kako će u BiH biti podignuta optužnica protiv umirovljenog general bojnika Damira Krstičevića za navodne ratne zločine na području Mrkonjić Grada te kako se pripremaju optužnice i protiv više desetaka drugih pripadnika HVO-a i HV-a. Prema trenutačno raspoloživim saznanjima s navedenog popisa, neće se procesuirati sve osobe nego samo zapovjednici brigada, bojni i samostalnih postrojbi HVO-a i Armije BiH te čelnici kriznih stožera u tom razdoblju, navodi VSOA.

U istom dokumentu navodi se da je VSOA od svog izvora koji je zaveden kao operativna veza “Voćar” doznala da je dio optužnica za navedene kategorije branitelja HVO-a i ABiH te HV-a tijekom 2010. predan Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu.

Državni vrh sve je znao

Koncem studenoga 2011. godine VSOA je poslala izvješća i operativne informacije tadašnjem predsjedniku Ivi Josipoviću, premijerki Jadranki Kosor, ministru obrane Davorinu Božinoviću, načelniku glavnog stožera OS Dragi Lovriću, predstojniku ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petru Mišoviću, ravnatelju Sigurnosno obavještajne agencije Josipu Buljeviću, kao i tadašnjem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, tadašnjem ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku, tadašnjem ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću, te tadašnjem savjetniku predsjednika za nacionalnu sigurnost Saši Perkoviću.

3 komentara

  1. nek srbi pišu što god hoće ko im .ebe mater četničku uvijek slave poraze a slavna srpska vojska svugdje zakuvaju pa dobiju po .ički i onda im uvijek netko drugi kriv.

    Like(2)Dislike(0)
  2. ustajte sokolovi

    Like(1)Dislike(0)
  3. mogo im srbi popušit

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora