Neprihvatljivo prolongiranje objave rezultata popisa stanovništva

Članica Centralnog popisnog biroa Bosne i Hercegovine i tajnica Federalnog zavoda za statistiku Galiba Karačić istakla je da je za Federalni zavod za statistiku neprihvatljivo da se prolongira objava rezultata Popisa stanovništva provedenog 2013. godine, a da se prije toga točno ne odredi jedinstvena metodologija.

To je izjavila na prezentaciji preporuka Misije međunarodnog tima za monitoring popisa stanovništva (IMO) koje se odnose na utvrđivanje Jedinstvenog programa za obradu rezultata Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013., održanoj danas u Sarajevu.

Karačić je istakla da su članovi Centralnog popisnog biroa BiH stava da što veći broj popisnica treba biti obrađen, a ne isključen u konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine.

Također, naglasila je da je stav Federalnog Zavoda za statistiku da se objave rezultati u skladu s preprukama IMO iz veljače 2015., po kojim BiH ima 3.525.000 stanovnika i 268.000 nerezidentnih stanovnika (sedam posto).

Kako je rekla, Federalni zavod za statistiku nema podatke o nacionalnoj strukturi nerezidentog stanovništva sve dok traje proces obrade podataka, s obzirom na to da nemaju pristup podacima pitanjima 24., 25. i 26. u popisnici koji se odnosi na to.

Tajnica Federalnog zavoda za statistiku mišljenja je da je veliki dio spornih popisnica uzrokovan nestručnošću, odnosno, zbog loše obučenosti popisivača.

Kazala je i to da, po podacima utvrđenih setom pravila u skladu s preporukama IMO tima, koji je prihvatljiv za Federalni zavod za statistiku, BiH bi sa sedam posto imala najveći broj nerezidenata u odnosu na susjedne zemlje, gdje se ta stopa kreće od tri do 3,3 posto.

Karačić je naglasila da od 46. sjednice Centralnog popisnog biroa BiH nije bilo razgovora o jedinstvenom programu za obradu podataka popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH te da smatra da su entitetski zavodi za statistiku završili svoj dio posla.

Također, istakla je da Agencija za statistku BiH može utvrditi metodologiju obrade rezultata popisa i bez suglasnosti entitetskih statističkih agencija.

Osvrnula se i na pitanje 40. obrasca za Popis stanovništva, o kojem je, kako je rekla, dosta raspravljeno u javnosti, a koje se odnosi na mjesto rada/školovanja.

S tim u vezi, pojasnila je da je Federalni zavod za statistiku smatra da ovo pitanje ne može utjecati na utvrđivanje statusa rezidenta iz nekoliko razloga.

Između ostalog, zbog toga što ovo pitanje nije ključno za provođenje popisa, kao i stoga što u Zakonu o popisu nije navedeno da treba biti dio varijabli koje se koriste za utvrđivanje statusa rezidenta.

Stoga je, kako je pojasnila, IMO tim u svom 22. Izvještaju iznio stav da se ovo pitanje ne treba koristiti za određivanje ili ispravljanje statusa rezidenta.

Također, dodala je, jedan od razloga je i taj što baza podataka Županijskog popisa ne sadrži podatke o mjestu rada ili školovanja, tako da bi utvrđivanje statusa rezidentnosti konsultovanjem pitanja 40. bila onemogućena uporedivost rezidentnog stanovništva Popisa i postpopisne ankete.

Napomenula je da je do sada bilo iznošenja prijedloga da od 59.000 osoba iz Popisnog obrasca P-1 status rezidenta dobiju samo osobe koje rade/školuju se u susjednim državama, a popisane su u pograničnim općinama, njih otprilike 16.500, dok bi osobe koje se školuju ili rade u drugim državama dobile status nerezidenta (otprilike 42.500 osoba).

Naglasila je da je Federalni zavod za statistiku takav prijedlog ocijenio diskriminatornim i neprihvatljivim, jer, s obzirom na to da se pitanjem 40. ne prikupljaju podaci o mjestu rada/školovanja za osobe koje su se izjasnile da rade/školuju se u drugoj državi, ne postoji podatak na osnovu kojeg bi se moglo odrediti da li se radi o dnevnom migrantu.

VL

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.