Po Hercegovini teški strojevi krče kamenjar i pripremaju tlo za plantaže smilja

Da Hercegovinu trese smiljna groznica više nije neka novost. I dalje je smilje top tema i u poljoprivrednim ali i opće društvenim temama na ovom području. Nećemo pogriješiti ako kažemo da odavno nije viđen toliki interes za nečim potpuno novim u poljoprivredi ali i u tom cjelokupnom poljoprivrednom ‘biznisu’. Ljudi iskazuju vrlo veliko zanimanje kako za edukaciju o ovom bilju tako i o pripremi za sadnju koja bi trebala brzo krenuti. Mnoge oranice koje nisu zaorane u nazad tridesetak godina doživjele su ponovno oranje i čekaju prve sadnice ove ljekovite biljke. Zbog poznatog problema rascjepkanosti obradivih površina, poljoprivrednici će, ili veliki dio njih , saditi po nekoliko tisuća sadnica na svojim malim parcelama ali da bi priča dobila nekakav revolucionarni smisao pobrinulo se nekoliko zainteresiranih proizvođača koji su doslovce iskrčili kamen i živicu i taj teren pretvorili ili pretvaraju u odlično tlo sa isto tako odličnom podlogom za uzgoj plantaža smilja. Takvih parcela od nekoliko desetaka duluma u komadu je sve više i više na području Širokog Brijega, Ljubuškog i ostalih mjesta sunčane Hercegovine. Takvi hektarski komadi parcela ljudima unose dodatnu sigurnost u proizvodnju i na kraju što je i najvažnije u isplativost uzgoja ove vrlo ljekovite i višestrano iskoristive biljke ili trave.

Na području Hercegovine postoji i nekoliko udruga koje budućim proizvođačima pokušavaju na razne načine ukazati na sve ono što je važno za plantažnu proizvodnju smilja, a tu su i dva Agronomska fakulteta iz Mostara koji su poljoprivrednicima spremni pomoći kako bi pravilno otpočeli sadnju ili proizvodnju smilja. Ovih dana njihovi zavodi za kontrolu/analizu tla su zatrpani uzorcima oranica čija bi analiza otkrila jeli sastav tla pogodan za uzgoj ove biljke.

Priča o smilju se dobrano zakotrljala i teško će stati ako pokaže pozitivne rezultate pa je za očekivati da će teški strojevi nastaviti mrviti kamen i živicu praveći pogodno tlo za neke buduće plantaže smilja. A u svemu ima i jedan ‘mali’ apsurd a on je da će i oni manje optimistični a više pesimistični isto tako zasaditi svoje površine ovom ,za Hercegovinu i ljude u njoj, obećavajućom biljkom koja bi uz svoja ljekovita svojstva mogla pokazati i financijsku korist za sve one koji će predano i uz puno truda zasaditi sadnice i podići svoje manje ili veće plantaže.

hercegovacki-krs-smilje-090915 hercegovacki-krs-smilje-0909115 hercegovacki-krs-smilje-0909215 hercegovacki-krs-smilje-0909315 hercegovacki-krs-smilje-0909415 hercegovacki-krs-smilje-0909515 hercegovacki-krs-smilje-0909615abcportal.info

 

1 komentar

  1. hiperprodukcija

    Trenutna proizvodnja eteričnog ulja od smilja u BiH je 1000 litara.U Hrvatskoj također oko 1000 litara.I to je ujedno većina svjetska proizvodnje smilja.
    U hercegovini se samo ove godine sadi 25 milona sadnica smilja.
    To je dovoljno za 25 000 litara, što je povećanje ponude za 25 puta.
    A pošto cijena zavisi od ponude i potražnje, postoji realna opasnost da cijena padne na 0,20 KM po kilogramu i da se uopće nebude isplatilo brati gotovo smilje.
    Posaditi na obradivom zemljištu je opravdan rizik.
    Rušiti brda da bi posadili smilje je preveliki rizik.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.