Pokretanjem ruralnog turizma Ljubuški može biti nova Istra

Ruralni, aktivni i vjerski turizam, poljoprivreda, geografski položaj na vratima Europske unije, dobra infrastruktura…, samo su neki od potencijala gospodarskog razvoja općine Ljubuški.

Povezati gospodarstvenike

Kako bi se svi ti potencijali predstavili domaćim i poduzetnicima iz dijaspore te kako bi se sinergijom mišljenja došlo do najboljih rješenja za korištenje navedenih potencijala i time dovelo do gospodarskog procvata ovog kraja, jučer je u Ljubuškom održan 1. gospodarski forum u suradnji s dijasporom.

Forum je održan na Koćuši, turističkoj destinaciji ove općine koja privlači sve veći broj turista, posebice u ljetnim mjesecima, te uz Kravicu može biti pokretač razvoja ove vrste turizma. Organizator foruma je Općina Ljubuški u sklopu projekta “Dijaspora za razvoj” koji je zajednička inicijativa Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, švicarskog Veleposlanstva u BiH i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP BiH) te Međunarodne organizacije za migracije (IOM BiH), piše Večernji list BiH.

Cilj foruma je bio okupiti i povezati gospodarstvenike s predstavnicima institucija, koji im mogu pomoći u rješavanju administrativnih problema, te uputiti na mogućnosti razvoja i uvjete za nove investicije.

Kada je pak riječ o dugoročnim ciljevima ovog foruma, to su promocija gospodarskih mogućnosti ljubuškoga kraja i konkretnih ulagačkih prilika te gospodarskih, kulturnih i socijalnih interesa svih stanovnika ove općine, ali i zajedničko kreiranje dugoročne vizije razvoja ljubuškog kraja. Načelnik općine Ljubuški Nevenko Barbarić kaže kako je smisao foruma da se svi, od poduzetnika do predstavnika lokalnih vlasti, upoznaju s potencijalima, ali i problemima s kojima se ulagači susreću te da ih zajedno probaju otkloniti.

Istaknuo je kako je općina Ljubuški jedna od najpovoljnijih za ulaganja, što pokazuju brojni primjeri tvrtki iz okolnih općina koje su svoje pogone otvorile upravo u Ljubuškom.

“Cilj je, uz ulagače iz okolnih općina, privući i strane investitore, a to je ono na čemu rade gotovo sve lokalne zajednice u Federaciji BiH, međutim, svi imamo isti problem. Strani ulagači traže sigurnost i uređen politički sustav. To je ono što trenutačno ne vide u BiH, a mi kao načelnici na to ne možemo utjecati “, naglasio je Barbarić.

Upravo je dr. sc. Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorio o temi “Institucionalne prepreke i perspektive razvoja poduzetničkih projekata u BiH”.

Papac je u svom izlaganju usporedio porezni sustav, odnosno namete u BiH, s okruženjem te istaknuo kako, iako se radi o velikim sredstvima, ona su u drugim zemljama veća. Dr. sc. Ivan Miloloža iz Hrvatske udruge poslodavaca predstavio je interes bh. dijaspore i zapreke investiranju u BiH, a Ante Zloić (direktor projekta B.E.P.O.) govorio je o projektu B.E.P.O. kao generatoru gospodarskog razvitka Ljubuškog i BiH.

Riječ je o projektu kojim se planira izgradnja poslovnog parka na području postojeće poslovne zone na granici dviju država, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukupne površine oko 2000 hektara.

Nova radna mjesta

Na teritoriju općine Ljubuški sa strane BiH to je poslovna zona “Zvrići”, a na području općine Kula Norinska poslovna zona “Nova Sela”. Predmetno zemljište uglavnom je u vlasništvu općina, a dijelom u vlasništvu države. Zaživljavanje projekta otvorilo bi 3000 radnih mjesta, a prema Zloićevu mišljenju, on nema alternativu.

“Turistički potencijali i mogućnosti razvoja ljubuškog kraja” tema je o kojoj je prisutnima govorio prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Skoko smatra kako se turistički potencijali ove općine mogu uvelike unaprijediti, i to uz mala ulaganja. Prema njegovu mišljenju, najveća prilika je u razvoju ruralnog i aktivnog turizma koji je sve traženiji u Europi i Hrvatskoj. Skoko je podsjetio na turistički “bum” Imotske krajine, gdje su privatne kuće s bazenima posljednje dvije godine privukle ogroman broj turista, te na činjenicu da je na taj način Istra još devedesetih godina podigla zapuštena sela, obnovila ruševne kuće i pokrenula biznis.

“Zaustavili su iseljavanje mladih, obnovili baštinu, aktivirali stare obrte i tradiciju, povezali poljoprivredu s turizmom i dobili ogroman ‘bum’ u razvoju takvog oblika turizma. Ljubuški, što se tiče svih atrakcija, ima idealne preduvjete i mislim da tu ne trebaju prevelika ulaganja”, smatra Skoko.

Ističe kako za početak treba ojačati gospodarstveni sektor te educirati ljude za takve oblike turizma.

“Tu su male investicije u seoska gospodarstva. Neke stvari su se već pokrenule, Ljubuški dobiva hotel, mnogo je uloženo u infrastrukturu, voda je dostupna u svakom dijelu općine u slučaju da se odluče graditi bazene i sl. “,kaže Skoko, dodajući kako je kroz organiziranje ovog foruma evidentna i podrška lokalne samouprave koja je otvorena za dijalog, uvažavanje drugačijih mišljenja i umrežavanja domaćih s potencijalima dijaspore. Uime Općine Ljubuški moderator foruma bio je Stipe Bubalo, a uime UNDP-ja prisutne je pozdravio Samir Imamović.

8 komentara

  1. Jeli to prica kao o cmilju pa u Medjugorju ima kapaciteta za 100000 turista ne nasjedajte narode.Zasto ti koji su radili prezentaciju to nerade nego su na drzavnim jaslama koje su uvik pune.

    Like(3)Dislike(0)
  2. Skini tavu da...

    Polako s investicijama,mi smo daleko od mora…

    Like(1)Dislike(0)
  3. Međugorje je poluprazno, ljudi masovno rasprodaju apartmane a vi ljude nagovarate da ulažu u jedan Ljubuški. Ljubuški je odavno grad slučaj, još ga jedino drže županijske institucije. Što se tiče poljoprivrede jedino još u trešnje, orahe i lješnjake se isplati ulagat.

    Like(3)Dislike(0)
  4. a sta bi to radili u ljubuskom nekuzim

    Like(0)Dislike(0)
  5. Daj Bože! Ali mislim da samo sa promjenjenom strukturom vlasti, sa poštenim i odgovornim ljudima to može..S ovim postojećima …nema šanse..

    Like(1)Dislike(0)
  6. jos jedna farsa, u Ljubuskom

    Like(0)Dislike(0)
  7. Ako je rekao Ante Zoric’BILI da ulazete u turizam onda to prihvatite obirucke jer se covik kuzi. Ipak je covik skolovan i visokoobrazovan i sigurno zna radit svoj posa. Zato dragi Nahijani zakopajte te motike i plastenike i drzite se profitalitna posla

    Like(3)Dislike(0)
  8. prenesite pametnim ljudima koji odlučuju

    Sto znači ulaganje u seoski turizam? Znači ocistiti oko kuće, napraviti kupatilo zasebno za goste (da gost ne ide u wc s tvojom babom) i napraviti 1-2 sobe za goste (da ne spavaju u sobama di spavate vi). Bilo bi dobro da imaju zaseban ulaz. Jesti će s VAMA, isto što jedete i vi (zato morate biti čisti). I platit će i opet će se vratiti. Neće se dugo zadržati, možda 2 dana. Što bi trebalo? Trebalo bi da bar netko u kući zna engleski ili njemački jezik. To je sve. Skuhajte im raštiku, puru i kašu, mesa i krumpira iz tepsije itd. Dajte im dobrog vina i dobre rakije. I sve to dobro naplatite. I bit će gostiju. Nemojte biti jeftini, i nemojte im dati rakiju od koje će ih boliti glava. Ne treba puno ulagati, ne treba bazene praviti, imaju oni sve to kod kuće. Nemaju DOMAĆU HRANU, nemaju domaći kruh, toga su željni.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.