Postoje velike razlike između hercegovačkog i korzikanskog ulja ud smilja!

Info dan ljekovitog i aromatičnog bilja održan je jučer u Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i predsjednika Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Gost je bio Robert Pappas, doktor u oblasti kemije i redovni profesor na Indiana University, koji je održao edukacijsko predavanje o temi zaštite kvaliteta eteričnih ulja proizvedenih u BiH, potrebama svjetskih tržišta pojedinih vrsta bilja te inozemnom promoviranju proizvodnih mogućnosti u BiH u odnosu na eterična ulja i gotove proizvode u oblasti aromaterapije, kozmetike i farmacije.

Gorući problemi

Pappas je došao ovdje istražiti proizvodne mogućnosti BiH kada su u pitanju esencijalna ulja te pomoći u plasiranju proizvoda na inozemna tržišta, a jučer je istaknuo kako treba poboljšati načine proizvodnje aromatičnog ulja u Hercegovini kako bi ovdašnji proizvodi bili konkurentni s proizvodnima s, na primjer, Korzike u industriji aromaterapije.

“Do prije nekoliko godina potražnja na svjetskoj razini za aromatičnim uljima bila je oko tonu godišnje, a onda se dogodio rast velikih kompanija te je s time porasla i potražnja za uljem smilja pa sada potražnja iznosi oko 4 tone godišnje. Kada su u pitanju razlike kvalitete hercegovačkog ulja od smilja i korzikanskog, one postoje, no, korzikanskog ulja nema dovoljno, tako da se hercegovačko ulje miješa s korzikanskim uljem i koristi u aromaterapiji”, istaknuo je američki stručnjak.

Dr. Pappas je specijaliziran za savjetovanje u proizvodnji i kontroli eteričnih ulja, kozmetike, aromaterapije, farmaceutskih proizvoda te je osnivač Essential Oil University koja sadrži najveću bazu podataka o eteričnim uljima, tisućama GS/MS analiza gotovo svih eteričnih ulja u čijem sastavu je i jedan od najvećih laboratorija za kemijsku analizu eteričnih ulja u SAD-u.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako trenutno u Federaciji BiH postoje dva goruća problema, i to problem jagodičastog i bobičastog voća u Bosni i problem smilja u Hercegovini koje, kako kaže, vlasti uopće ne prate.

“Udruživanje proizvođača s Gospodarskom komorom je najbolje rješenje za uspješan rad. Naš primarni cilj je zaštiti proizvođače od raznih mešetara koji šire dezinformacije po pitanju tržišta i cijena kada je u pitanju smilje. Mi smo tu za udruživanje proizvođača i prerađivača, a želimo napraviti jaku asocijaciju kako bi proizvođači i prerađivači zajednički nastupali prema tržištu, a konačan cilj jeste pravljenje klastera smiljara i proizvođača aromatičnog ulja”, kazao je Šantić, ističući kako je potrebno napraviti proces brendiranja bh. proizvoda.

Proizvodnju dovesti do veće razine

Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja kazao je kako će im dr. Pappas svojim velikim iskustvom i znanjem vezanim za eterična ulja uvelike pomoći kako bi proizvodnju same svježe mase i eteričnih ulja doveli na jednu veću razinu.

“Proizvođači u Hercegovini imaju prednost u odnosu na korzikanska ulja u smislu komponenti koje su za aromaterapiju i antiage industriju jako važni. Korzikanska ulja primjerenija su za parfumerijsku industriju. No, mješavina tih ulja je najbolje rješenje i najbolji izbor”, izjavio je Dujmović, dodajući kako cijene ulja variraju, ali kada se sve zbroji ta bi cijena u konačnici trebala biti od 2 do 2,50 konvertibilne marke.

Cijene niže od želja proizvođača

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je gospodarska tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo niti početkom berbe. Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas uloženog, jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage prevazići nagomilane probleme.

Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jasnog su stava da destilerije trebaju izvršiti preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplatiti u postotcima od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebao ostvariti poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebala biti minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

“Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja”.

Manipulacije i političke igre

Mnogi od malih proizvođača smilja u Hercegovini smatraju da ovogodišnji problemi s plasmanom i cijenom smilja i nisu baš slučajne prirode te da nisu odraz objektivnog stanja na tržištu. Tvrde da se u sve umiješala i politika, odnosno “veliki igrači” koji pod političkom zaštitom žele maksimizirati svoj profit, tako što će prethodno obezvrijediti do maksimalnih granica cijenu svježeg smilja, kako bi kasnije na destiliranom ulju ‘uzeli kajmak’ za sebe. Zbog toga veliki broj malih proizvođača se posljednih dana odlučuje da u svojoj radinosti i uz vlastite troškove izvrši destilaciju, kako bi pokušali prodati gotovo, već destilirano ulje. Takva procedura povećava im troškove, ali su mnogi uvjereni da će na kraju ‘bolje proći’, nego da smilje daju na otkup po trenutnim niskim cijenama.

S druge strane, mnogi otkupljivači se žale na stvarnu kvalitetu smilja uzgajanog kod malih proizvođača, te govore da je to također jedan od uzroka niske cijene, jer im plasman nije onakav kakav su očekivali i kakav je bio prethodne godine.

(Dnevni list)

12 komentara

  1. Jeli moguće da je korzikansko bolje od našega, zar hercegovačko nije najbolje i najskuplje na svijetu???

    Like(4)Dislike(0)
  2. Ovo je lijepo znati. Bilo bi jos bolje da se to znalo prije 4 godine. Moglo se znati, ali neciji interes je bio da se ne zna, odnosno da se narod dezinformira radi financijske i politicke koristi.

    Like(3)Dislike(0)
  3. Tko će ovo čitat… Čije je bolje? 🙂

    Like(0)Dislike(1)
  4. Država po mjeri čovjeka

    Gdje su agro-mediteranski mlatimudani da nam objasne kako se sadi, koliko je kvalitetno i da cijela ercegovina ne može podmiriti 10% svjetske potražnje. A mogli bi i ostali koju reći prije svega otkupljivači 😀 Ovo nema u Zanzibaru.

    Like(3)Dislike(0)
  5. najbolje da prikrstimo ercegovina u korzika tako će biti korzičansko a ne ercegovačko.
    i mirna bosna.
    i korzika.

    Like(7)Dislike(0)
  6. Ma normalno da je s korzike bolje, al ni odavde nije lose za nuzdu ako nema drugoga

    Like(0)Dislike(1)
  7. Šta više palite narod dosta mu i njegova jada jeblo vas više smilje

    Like(3)Dislike(0)
  8. I sada kvaliteta problem, a krava ga neće!

    Like(0)Dislike(0)
  9. Ima nova vijest, znanstvenici sa instituta za biomedicinska istrazivanja u Coloradu su otkrili da ukoloko se pomjesa hercegovacko i korzikansko ulje sa maslinovim uljem sa otoka da uklanja celavost ako ga se redovito i intenzivno nanosi, takodjer su otkrili da ista smjesa smanjuje zensku dlakavost, posebno na podrucju listova i bedara te da pomaze tamnjenju koze. Mislim da bi se trebali okrenuti tim koktelima od ulja.

    Like(0)Dislike(0)
  10. Ma kakva Korzika kakvo li njihovo ulje. Svak pametan znade da je najbolje ulje na svitu od smilja u okolici Višnjice, po mogućnosti uzgojeno na furadanu.

    Like(0)Dislike(2)
  11. vlasnik destilerije

    Na Cijeloj Korzici je posadjeno smilja koliko jedan nas tajkun ima na svojoj plantazi…

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora