Prvi znaci nafte u Hercegovini

Iz hercegovačkog kamena teče prirodni ili sirovi bitumen kao ljepljivi oblik nafte, sličan katranu, objavila je Anadolija posjetivši jedan od lokaliteta koji se u Akcijskom planu Federalnog zavod aza geologiju za istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH navodi kao potencijalno nalazište nafte.

Najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislavgrada, Livna i Glamoča.

Do hercegovačkog sela Mišljen udaljenog 12 kilometara od centra Ljubinja dolazi se uskim putem, koji je jednu trećinu čak i makadamski i može se preći isključivo terenskim vozilom ili traktorom. Da bi se stiglo na odredište, lokalitet rudnika u kojem iz kamena teče bitumen, od sela Mišljen treba preći oko dva kilometra ili četrdesetak minuta pješice u jednom pravcu preko kamenih stijena.

Tražilo se prije 50 godina

Kod samog rudnika, gdje se, inače, prije više desetljeća konjima izvlačila ruda prema Ljubinju, nesvakidašnji prizor. Na pukotinama kamena naslage bitumena. Crne nakupine tekućine izrazito su kvalitetne i jakog mirisa katrana.

“Ovdje primijetite da bitumena ima na kamenu. Ja sam ga uzimao odavde pa nosio kući da pokažem. Je li to bilo ovo ljeto, sumnjam, bilo je kiša i dosta hladno. Od prošloga ljeta to potiče, kada je bila visoka temperatura. Vidljivo je da se čak na samoj površini odvaja. Zavisi od temperatura. Prošlo ljeto nije bilo toliko izraženo zbog kiše. Nije se toliko ni kamenje ugrijalo da bi se bitumen odvajao od njega”, priča Čedo Đordan, mještanin sela Mišljen, koji kaže kako su tu nekada rađena i istraživanja na više desetina bušotina.

image

“Bio sam mali. Ne znam godine točno, ali preko 50 godina ima kako je to rađeno. Pošto je meni 70, možda prije 55 godina. Sjećam se radnika koji su dolazili iz Mišljena i susjednih sela Hrasnog i Bančića te okolnih područja koji su radili na ovim drugim bušotinama. Bilo je 20 do 30 radnika, možda i više. Bila su dvojica stručnjaka, Ivica Frkonja, koji je s obitelji stanovao i vodio te radove, kao i Mitar Ivelja”, navodi Đordan.

Prisjeća se da se na vratu nosio kompresor s Mišljena na rudnik na tragačama i gredama koje su bile dosta debele da ne bi pukle i pobile ljude.

“Kada se vraćao sjećam se te priče da su došli neki stručnjaci iz Sarajeva koji su to razmontirali u više dijelova i da je to lakše vraćeno. Ali, to je ručno prebačeno jer nije bilo mehanizacije, a bio je kompresor koji je radio”, prisjeća se Đordan.

Gdje još ima nafte?

Naglašava kako je bilo više bušotina, desetak. Najdublja je, veli Đordan, bila oko 17 metara.

“Sve je transportirano. Tada je to prebacivano na konjima. Nije bilo puta. Koliko je to vagona, niko ne zna. Ljudi su dolazili s konjima s Mišljena i Bančića i to prebacivali. Ljudi su tu radili, zarađivali kruh. Toga se sjećam”, navodi Đordan.

U dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH Federalnog zavoda za geologiju navedeno je da je izvršena preliminarna analiza matičnih stijena, urađeni primjeri strukovnih stilova te data strukturna interpretacija Dinarida. Po dobijenim rezultatima, navedeno je u dokumentu, s naftno-geološkog aspekta najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislavgrada, Livna i Glamoča.

Naglašeno je kako su uz rub Popovog polja i po okolnim planinama poznata brojna nalazišta bituminoznih stijena od kojih je samo nalazište Mišljen detaljno istraženo.

“Na osnovu analize, bitumen je naftnog reda i epigenetskog porijekla koji sadrži 9,79 posto bituminoznih materija. Bitumen se odlikuje relativno visokim sadržajem smola i manjom koncentracijom asfaltene, te se svrstava u asfalte”, naglašeno je u dokumentu.

Stanovnici hercegovačkog platoa na Mišljenu kažu kako bi bio veliki značaj pronalazak nafte.

“Da ima netko, značilo bi nešto. Ovako, selo je spalo na četiri starije osobe. Kada bi se desio povratak, to ne znam. Vjerojatno bi se netko vratio. Ako ne bi, onda bi sigurno donekle dolazili radnici da rade. Vjerojatno bi se ostvarilo da negdje ljudi moraju zarađivati novac”, navodi Đordan.

Privatna imanja

Inače, lokaliteti koji su potencijalna nalazišta nafte su privatna imanja.

“Kada je bilo ispitivanje, nitko nije osporavao. Sve je kod nas privatno. Nema društvenog. Nisu stanovnici ranije branili, a što će biti ubuduće, ko zna. Čovjek se za svašta hvata sada. Možda bi tražili i to”, navodi Đordan.

Bituminozne pojave nalaze se i kod sela Strujići, također u Ljubinju, Mirilovići, u općini Bileća, te brojnim selima na području Grada Trebinja – kod sela Crno Valje, Domaševa, Velaška, Trebiova, Ive, Kunja Glavica i Jazinama.

Inače, do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na području Federacije BiH, a početkom 2016. uslijedit će i prva istraživanja na terenu.

(Anadolija)

5 komentara

  1. Ako kojim slučajem i bude nafte u Hercegovini, više će koristi od nje imati oni u Sarajevu nego mi Hercegovci, budući da tamo glava vrijedi duplo od naše (po raspodjeli državnog novca).

    Like(3)Dislike(2)
  2. Pocelo ispiranje zlata u jezeru Krenica u Hercegovini.
    Strucnjaci sa Grudskog Rudarskog fakulteta procjenjuju da zlata ima na stotine vagona.

    Like(4)Dislike(0)
  3. United States of America

    Don’t worry Bosnians, we are coming to gave you DEMOCRACY soon!

    Like(4)Dislike(0)
  4. Ja već kupio šeiksko odijelo. xD

    Like(1)Dislike(0)
  5. ima i u grudama nafte u rupi di mehaničari izlivaju staro ulje

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.