Sadnja krumpira u punom jeku

Poljoprivrednici jugozapadne Hercegovine s nestrpljenjem očekuju proljepšanje vremenskih prilika kako bi mogli kraju privesti posao sadnje ranih krumpira, piše Večernji list BiH. Za odgovor na pitanja koliko i što je posađeno te što se očekuje od sezone, posjetili smo sjedište Poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje” u Ljubuškom i kroz razgovor s agronomom Ivanom Primorcem potražili odgovore.

Raste broj članova

“Sadnja krumpira je u punom jeku, zbog kiše je došlo do trenutačnog prekida, ali čim se, kako se u narodu kaže, “u zemlju mogne ugaziti”, sadnja će se nastaviti. U Vojnićima je zasađeno više od 70% predviđenih površina, a u mjesnim zajednicama Šipovača i Veljaci nešto manje. Ta tri naselja su vodeća proizvodna koja obuhvaćaju oko 180 zadrugara, naših članova”, kaže ing. Primorac koji na opasku da se broj članova u odnosu na prošlu godinu povećao za trećinu, nastavlja: “Da, od početnih 129, još prošle godine broj se povećao na 151, a sada s novim proširenjem imat ćemo 183 člana Zadruge. Ljudi su se učlanili u Zadrugu, prije svega, radi ispunjenja zakonske regulative koja je većim proizvođačima potrebna. Mi se nadamo da će se ove godine osjetiti prvi pozitivni rezultati u proizvodnji i prodaji mladog krumpira.”

Na pitanje hoće li ukidanje carine za izvoz u EU potaknuti proizvodnju, Primorac kaže: “Hoće, naš krumpir će biti pristupačniji i povoljniji na tržištu Hrvatske. Tako će ove godine naša 183 člana zasaditi oko 280 hektara. Ako proizvodna godina, odnosno ako klimatski uvjeti budu povoljni, računamo da će urod dosegnuti 6 do 7 tisuća, pa čak i 8 tisuća tona mladog krumpira. Prošle godine, unatoč problemima i poteškoćama nastalim uslijed četverogodišnjeg prekida, uspjelo se izvesti 1200 tona. Nadamo se da će izvoz ove godine biti 4 do 5 tisuća tona!

Primorac tvrdi da bi u dogledno vrijeme ova kultura mogla biti prihodovna u smislu zarade:

“U svakom slučaju. Treba napomenuti da je poljoprivredna proizvodnja, kako se kaže, tvornica na otvorenom, rizična je, ali se nadam, kao i čelništvo Zadruge i svi zadrugari, da ćemo konačno napraviti iskorak prema željenom cilju. U tom smislu dajemo sve od sebe, da ljudi od poljoprivrede mogu koliko-toliko normalno živjeti.

Savjeti agronoma

Poljoprivrednicima u Zadruzi pomažu i agronomi koji odlučuju što će se saditi. Dvije sorte, vrlo rana anais i rana carrera, zauzet će 95% površine, s tim da ćemo se ubuduće morati prilagođavati željama kupaca. Imamo kontakte s kupcima iz Njemačke, čiji potrošači žele nešto sasvim drugo od navedenoga sortimenta. Ako želimo stabilno tržište, mi ćemo se morati tome prilagoditi. Prvi krumpiri očekuju se već potkraj travnja. To su mikrolokacije u Vojnićima koje nisu u opasnosti od proljetnih mrazova. Ima proizvođača koji nasade zaštićuju agrilnom pjenom, pa se prvi mladi krumpir može očekivati koncem travnja. Sredinom svibnja ljubuški rani krumpir, koji ima zaštitu geografskog podrijetla, bit će na policama u BiH i EU.”

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.