Stanovnik BiH pojede 28 kg mesa, a EU-a 91 kg

U Bosni i Hercegovini, prema dostupnim informacijama, oko 540 tisuća stanovnika živi ispod granice siromaštva, s prosječnim primanjima od oko 120 eura, odnosno 234 marke mjesečno po osobi, piše Večernji list BiH. Siromaštvo je jedan od najvećih problema bh. društva. Ipak, predstavnici vlasti ne nude rješenja, već zatvaraju oči pred činjenicom da je iz godine u godinu sve više siromašnih.

Nezaposleni, umirovljenici,…

Redovi ispred narodnih kuhinja možda su i najbolji pokazatelji da je nemali broj ljudi u BiH koji žive ispod granice ljudskog dostojanstva, ali i da im je obrok koji tu dobiju jedini način da prehrane sebe i obitelj. Zato i ne čudi podatak relevantnih europskih i svjetskih institucija čija istraživanja pokazuju da u BiH svake noći svaki šesti stanovnik zaspi gladan, dok je ova država iz godine u godinu u samom vrhu listi najsiromašnijih zemalja u svijetu.

Službeni broj od 540 tisuća siromašnih zasigurno je i veći, imajući u vidu da je oko 540.000 građana BiH na zavodima za nezaposlene, dok je tek u nešto malo boljoj poziciji oko 200.000 radnika koji mjesečno rade za minimalnih 370 KM, kojima ne mogu zadovoljiti ni one najosnovnije životne potrebe. Po životnom standardu, rame uz rame s njima stoji i oko pola milijuna umirovljenika, od kojih više od 60 posto mjesečno također mora preživjeti s tek nešto više od 300 KM, čime ne mogu kupiti ni dovoljno kruha, a kamoli nešto drugo. Situacija je tim gora što od navedenih 300 ili 370 KM rijetko živi samo jedna osoba, nerijetko su tu obitelji s dvoje, troje pa i više članova. Ne zaboravimo ni zaposlene u mnogobrojnim posrnulim poduzećima u kojima plaće kasne i po više od godinu dana.

Promatrajući navedene pokazatelje, brojka od 540 tisuća siromašnih čini se prilično nerealnom. Za razliku od Srbije, u kojoj je 628 tisuća siromašnih, i BiH, u Hrvatskoj se siromaštvo mjeri drukčije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koji se temelje na anketi o dohotku stanovništva, prag rizika od siromaštva u prošloj godini je za jednočlano kućanstvo iznosio oko 500 maraka mjesečno, što je dvostruko više od mjerila koja primjenjuju u BiH i Srbiji.

Ulazak Hrvatske u EU pooštrio je mjere za određivanje granice siromaštva u toj zemlji. Na jednoj sjednici Vlade od prije dvije godine iznesen je šokantan podatak – Hrvatska ima čak 1,38 milijuna siromašnih građana prema kriterijima Europske komisije. Hrvatski plan do 2020. godine je 100 tisuća siromašnih manje. Uglavnom, standard građana Hrvatske je među najnižima u Europskoj uniji, uz onaj u Rumunjskoj i Bugarskoj.

Razlike BiH i EU

Siromašni kako u zemljama okruženja, tako i u BiH, uglavnom jedu kruh i tjesteninu, dok meso, mliječne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju. To potvrđuju i istraživanja renomiranih svjetskih organizacija i institucija, prema kojima stanovnik BiH u prosjeku godišnje konzumira 110 kilograma, a građanin EU tek 35 kilograma kruha?! S druge strane, u BiH se po glavi stanovnika pojede 28 kilograma mesa – u prosjeku 76 grama dnevno, u odnosu na zemlje EU, čiji građani u svojoj prehrani godišnje potroše čak 91 kilogram.

Većina ljudi u BiH uglavnom jede piletinu koja košta pet i pol i salame od tri KM, zbog bijede zatvarajući oči pred činjenicom da su ove namirnice pune vode, aditiva, pa čak i, kako se opravdano vjeruje, otpadaka koje u Europi ne žele davati ni životinjama.

VL

1 komentar

  1. Nebi se reklo,kada dodu ljeti na more nebi se reklo na njima.Zuti,pirgavi itd.lipa nasa neeuropska hercegovina

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora