Što savjetuju stručnjaci uzgajivačima smilja u Hercegovini

Euforija oko uzgoja smilja u Hercegovini se ne stišava. Sve je počelo laganim koracima prije četiri godine, no u posljednjih nekoliko mjeseci sve više pojedinaca, obitelji, udruga i tvrtki počinje se baviti uzgojem smilja. Pitanje je znaju li u što se upuštaju i što im je činiti na početku.

O tim pitanjima, ali i o mnogim drugim, razgovarali smo sa stručnjacima sFederalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru (FAZ), koji su, kako i sami kažu, novi u ovome, no ipak s nešto više vrijednijih informacija i savjeta od početnika koji kreću u ovaj biznis.

Svim novim uzgajivačima smilja u Hercegovini polazna točka trebao bi biti upravo Federalni agromediteranski zavod Mostar. Zašto? Zato što bi uzgajivači prije početka sadnje smilja uzorak tla trebali odnijeti na analizu u Zavod kako bi mogli doznati je li zemljište na kojoj planiraju sadnju smilja pogodna za isto.

Je li potražnja tržišta za smiljem zaista neograničena?

Prvo smilje u Hercegovini zasađeno je tek prije četiri godine, a radi se o sorti Helichrysum italicum ssp.italicum te je to nova agrokultura na ovim područjima.

smilje_FAZ_8

Zgrada Federalnog agromediteranskog zavoda

Za sada u Europi nisu vršena nikakva detaljnija istraživanja o plantažnom uzgoju smilja pa su stoga informacije koje kruže ”u narodu” neprovjerene i neutvrđene. Plantaže smilja za sada se samo nalaze na Korzici, te u pojasu ispod balkanskih planina na potezu od Zadra, Hercegovine pa sve do Albanije i Grčke.

”Niti u jednoj studiji nismo pronašli podatak je li proizvodnja 2,5 tone eteričnog ulja, niti podatak je li potražnja neograničena. Mi ne znamo kolika je potražnja, kolika je ponuda, koje je tržište krajnje potrošnje i koje su to tvrtke koje to kupuju. Ono što se definitivno ponavlja u medijima da to koristi farmaceutska i kozmetička industrija, ali tko su ti kupci? Definitivno oko tržišta jedan veliki upitnik”, rekao je za portal Jabuka.tv prof. dr. sc. Marko Ivanković direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Kako uzeti uzorak tla?

Kemijska analiza tla služi u svrhu kontrole plodnosti, prvenstveno da ljudi ne bi pretjerivali sa gnojidbom ili imali niske prinose, te da se mogu orijentirati koliko čega treba i koliko je tlo plodno i pogodno za kulturu koju planiraju saditi. Prema pravilu, obično se uzima jedan prosječan uzorak tla na površini od 3-5 ha,ako je površina na kojoj se planira sadnja homogena. Prosječan uzorak se sastoji od nekih šest do sedam pojedinačnih uzorkovanja tla (što više, bolje će se odraziti stanje na parceli) dubine do 30 centimetara, kad je riječ o smilju. Pojedinačni uzorci se uzimaju sa različitih mjesta na parceli, uzorkujući cik-cak ili dijagonalno po površini parcele, kako bi taj uzorak bio reprezentativan.Ako površina nije homogena, treba razdvojiti uzorke tla, odnosno napraviti više prosječnih uzoraka, sa dijelova njive koja izgledaju strukturno različita.Kad se radi pojedinačno uzorkovanje na homogenoj parceli, svi uzorci se prikupljaju u jednu posudu i na kraju uzorkovanja dobro izmiješaju, te se od ukupne mase izdvoji 1,5-2 kg zemlje za analizu. Analiza tla vrši se u Zavodu, na rezultate se čeka od sedam do deset dana, a cijena jednog uzorka iznosi 65 konvertibilnih maraka,” izjavila je za portal Jabuka.tv doc. dr. sc. Adrijana Filipović, šefica odsjeka za agrokemijska ispitivanja.

smilje_FAZ_2

Uzorci tla

Kako zasaditi smilje?

Kao što smo već naveli, malo se toga zna o smilju, pogotovo u finesama oko sadnje i izvlačenja maksimuma iz posađenih sadnica. Stoga je Federalni agromediteranski zavod u blizini Mostara, odnosno na pokušalištu Muminovača, zasadio pokusnu plantažu smilja kako bi mogli bolje proučiti kako ova biljka reagira te će rezultati tog istraživanja biti uskoro objavljeni. Jer se ova biljka ne ponaša jednako u divljoj populaciji i u kultivaciji.

”Kad se biljka kultivira, pojavi se stotinu problema kojih u prirodu uopće nema. Nitko nema velikoga iskustva,” dodao je prof. Ivanković.

Dok se čekaju rezultati pokusa, koji je postavljen u sklopu projekta prekogranične suradnje s općinom Jelsa, projekt ”Mediterranean Medicinal Herbs – Mediteransko ljekovito bilje”, s pokušališta na Muminovači, najbolji primjer uzgoja smilja dolazi iz Posušja, točnije s plantaže smilja koju su zasadili članovi braniteljske zadruge.

”Mi kao institucija ne možemo zasada kazati koji je točan preporučeni razmak. Ono što možemo reći temeljem onoga što smo vidjeli na plantaži braniteljske zadruge u Posušju je najozbiljniji primjer kvalitetne sadnje smilja. Na površini od 50.000 metara četvornih ima nasada smilja starih godinu dana, dvije i tri godine te su pokušali sa jednoredom, dvoredom i troredom. Ono što je njihovo iskustvo, najbolje rezultate pokazalo je smilje na tlu koje se sastoji od 60 do 70 % kamena i 30 % zemlje, tu su se pokazali najbolji prinosi i najbolja kvaliteta ulja. Što se tiče razmaka, najbolji rezultat je bio na razmaku 90 x 40 centimetara, znači 90 centimetara red od reda, a 40 centimetara razmaka od sadnica u redu. A zbog prilagodbe mehanizaciji, zadruga planira proširenje na 100 x 50 centimetara”, pojasnila je za portal Jabuka.tv mr. sc. Marija Prlić, šefica odsjeka za vinogradarstvo i voćarstvo na FAZ-u.

smilje_FAZ_9

Plantaža smilja

Jedan od važnih čimbenika kod plantažnog uzgoja smilja je i gnojidba te je FAZ na svojoj maloj plantaži simulirao uvjete u prirodi bez gnojidbe te pokus gnojidbe koji uključuje agrobiocenozu te folijarno gnojivo.

”Pokus se sastojao od tri tretmana od kojih je jedan faktički bio samo kontrola bez gnojidbe. Naši rezultati su pokazali da je gnojidba s organskom gnojidbom, korištenjem klasičnim konjskim i kravljim gnojim, pokazala prinose koji zadovoljavaju tržište. Pokus s folijarnim gnojivom, koji uključuje alge, imao je visok prinos za razliku od svih ostalih, ali u kemijskoj analizi nije pokazao ono što tržište traži. Tako da će se naše preporuke svesti na osnovnu znači klasičnu organsku gnojidbu”, izjavo je za portal Jabuka.tv mr. sc. Miro Barbarić, stručni savjetnik za mediteransko voćarstvo na FAZ-u.

Koliko je smilja zasađeno u Hercegovini?

Prema podacima Udruge Hercegovačko ljekovito bilje u 2014. godini u Hercegovini bilo je zasađeno oko 40 hektara smilja, a u ovoj godini barata se brojkama od 500 hektara, odnosno da je u Hercegovini u posljednjih godinu dana zasađeno čak 460 hektara smilja! Za točne podatke potrebno je u suradnji s udrugama i neposredno s proizvođačima izvršiti inventarizaciju nasada smilja u Hercegovini.

Isplati li se?

Prema neslužbenim informacijama s terena, otkupna cijena kilograma smilja trenutno iznosi 5,20 KM, a mnogi barataju informacijama da se isplati sve do jedne marke. Navedena otkupna cijena od 5,20 KM je uzeta kao prosječna, no u konačnici sve ovisi o dogovoru uzgajivača i otkupljivača.

smilje_FAZ_10

”Cijena jedne sadnice smilja iznosi 20 feninga, dok se otkupna cijena još nije formirala,” potvrdili su iz tvrtke Roing d.o.o. Ljubuški za portal Jabuka.tv.

U Federalnom agromediteranskom zavodu u Mostaru je rađena feasibility studija, odnosno studija izvodljivosti, o isplativosti sadnje smilja. U projektu je uzeta otkupna cijena smilja od 2,5 KM po kilogramu te realnim prinosom od 500 grama po biljci uz razmak sadnje 100 x 50 centimetara.

”Na ovoj otkupnoj cijeni od 2,50 KM imamo isplativu investiciju. Projekt pokazuje ekonomsku opravdanost”, odgovorno tvrdi direktor FAZ-a prof. dr. sc.Marko Ivanković za portal Jabuka.tv.

Cilj je izvoziti eterično ulje, a ne sirovinu

Skoro svi uzgajivači u Hercegovini smilje prodaju kao sirovinu u inozemstvo, a te tvrtke sirovinu prerađuju u eterično ulje. Nagađa se da cijena jedne litre takvog ulja iznosi od 1.000 pa do vrtoglavih 3.000 eura. A Hercegovina sigurno ima uvjete da sirovinu preradi te izvozi ulje farmakološkim i kozmetičkim tvrtkama kao poluproizvod, a da ova tvrdnja stoji govori činjenica da se u Jarama pored Širokog Brijega gradi destilerija.

smilje_FAZ_14

Stroj za destilaciju

”Kapacitet destilerije će biti toliki da će moći preraditi sve smilje koje se uzgoji u Hercegovini. Što je dobro jer mi možemo doći do poluproizvoda i prodavati ulje od smilja za inozemno tržište. A oko područja destilerije u Jarama sadi se 13 hektara smilja”, izjavio je za portal Jabuka.tv Mario Leko, pomoćnik direktora Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

Uzgajivači – registrirajte se!

Iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru pozivaju sve proizvođače presadnica smilja da se registriraju za tu proizvodnju u skladu s važećim propisima u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a također je upućen poziv uzgajivačima da se bave ekološkim uzgojem smilja jer će u budućnosti sigurno biti formirano tijelo koje će nadzirati rad i uzgoj ekoloških proizvođača. Također, neregistrirani uzgajivači neće moći aplicirati na moguće poticaje od resornog ministarstva.

FAZ će u petak, 16. listopada 2015. godine u svojim prostorijama u Ulici biskupa Čule 10 u Mostaru, organizirati radionicu pod nazivom ”Smilje u Hercegovini” gdje će svi imati priliku čuti mišljenja i savjete stručnjaka. Na radionici će biti predstavljeni prvi rezultati pokusa na pokušalištima FAZ-a kao i planovi pokusa za sezonu 2015./2016.

”Ako se dogode problemi, a oni će se sigurno dogoditi, ne treba odmah dignuti ruke nego se suočiti s problemom i uz pomoć stručnjaka zajedno poraditi na pronalasku kvalitetnog rješenja problema,” poručili su iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru.

smilje_FAZ_2 smilje_FAZ_3 smilje_FAZ_4 smilje_FAZ_5 smilje_FAZ_6 smilje_FAZ_13

(www.jabuka.tv)

2 komentara

  1. Kad je ovaj zavod sa ovim stručnjacima počeo radit?pitanje br.1,
    Kada se počelo izučavati o cmilju pitanje br2

    Like(0)Dislike(0)
  2. A PO KIŠI…

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.