Sveučilišta iz BiH i Hrvatske u svijetu beznačajna?

Na prestižnoj rang-listi 500 najboljih svjetskih sveučilišta, koju svake godine objavljuje kineski Iao Tong sveučilište iz Šangaja, nalaze se samo dva sveučiliša iz regije: Beogradsko i Ljubljansko. Ostalih sveučilišta u regiji, uključujući i nekada prestižno Zagrebačko, a tek sveučilišta u BiH koji su na samom europskom dnu, nema ni u tragovima.

Beogradsko sveučilište je prvo u regiji, i nalazi se između 300 i 400 najboljih, dok je Ljubljanski između 400 i 500 najboljih.

I ove godine, očekivano, najbolje su rangirana američka sveučilišta, kojih je na listi od 500 najboljih čak 146, prenose Nezavisne novine.

Iza Amerike su Nijemci s 39 sveučilišta, Britanci s 38, Kinezi s 32, Kanađani, Italijani i Francuzi s po 21, te Australijanci i Japanci s po 19 sveučilišta.

Od ostalih velikih zemalja na listi su još Brazil sa šest sveučilišta, Rusija s dva i Indija sa samo jednim sveučilištem među prvih 500.

Prvi na listi je Harvard, pa Stanford, MIT, Berkeley, a zatim britanski Cambridge.

Inače, Sveučilište Iao Tong s objavom liste počeo je 2003. godine s ciljem proučavanja kako se kineska sveučilišta nose sa svjetskim sveučilištima, ali je lista zbog metodološkog pristupa i objektivnog rangiranja vrlo brzo širom svijeta prihvaćena kao stvar prestiža.

Za rangiranje se koristi šest objektivnih indikatora, koji uključuju broj dobijenih Nobelovih nagrada za znanost i priznanja u znanstvenom području rada, zatim broj visokocitiranih naučnih radova, broj članaka objavljenih u magazinima “Science” i “Nature”, zatim broj indeksiranih članaka, te odnos efikasnosti sveučilišta u odnosu na broj studenata.

Na listi je registrirano ukupno 1.200 sveučilišta, a svake godine se na ažuriranoj listi objavljuje 500 najboljih. Prvih 100 se izlistava prema pojedinačnoj poziciji, a ostali u grupama po 100, odnosno grupa od 101. do 200, zatim od 201. do 300, i tako dalje.

Harvard, koji je prvi na listi, ima površinu od 20 kvadratnih kilometara, imovinu od 33 milijarde dolara i godišnje prihode od 4,2 milijarde dolara.

Na njemu radi 2.400 znanstvenika, od čega su 47 dobitnici Nobelove nagrade.

nezavisne.com

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.