Treba li BiH ministarstvo dijaspore?

Posljednji podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine o prilivu sredstava iz dijaspore otvorili su pitanje mogućnosti strateškog upravljanja i investiranja novcem od 1,5 milijardi eura u godišnjem prosjeku, što čini oko 13,4 posto bruto domaćeg proizvoda naše zemlje.

Dakle, primanje doznaka iz inozemstva, koje nam šalje oko 1,5 milijuna bh. državljana iz dijaspore, ili polovina od ukupnog broja stanovnika BiH, za pojedine grupe građana predstavlja važan dio prihoda, bez kojih bismo bili u mnogo nepovoljnijoj socijalnoj situaciji. Tog su mišljenja i u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

“Doznake doprinose većoj platežnoj moći i većoj lokalnoj potrošnji u zemlji, ali je to skoncentrirano na primatelje doznaka, da imaju podnošljiviji životni standard, dok u cjelini za cijelu ekonomiju to nije od ključne važnosti”, rečeno je “Nezavisnim” u Centralnoj banci BiH Sistematičan pristup strateškom upravljanju ovim novcem, prema ekonomisti Zoranu Pavloviću, bio bi način da se ekonomski promišlja.

“To znači prepoznati investitore u dijaspori BiH, a ne samo pošiljatelje novca, jer oni mogu transferirati i znanje i poslovne navike i najbolje poznaju potencijale i mogućnosti zemlje”, napominje Pavlović.

Predsjednik Nevladine organizacije “Naša perspektiva” iz Sarajeva Armin Alijagić, koji je jedan od organizatora kongresa dijaspore BiH, najavio je za Nezavisne da će, nakon Sarajeva i Prijedora, ovogodišnji skup biti održan u Banja Luci, u srpnju, kada će sudinici, između ostalog, postaviti i pitanje bh. institucionalnosti ove kategorije stanovnika.

Alijagić je uvjeren da je ova inicijativa ostvariva, uprkos tome što u okviru Ministarstva vanjskih poslova BiH već postoji odjel koji se bavi ovim pitanjem, te činjenici da je bh. administrativni aparat već opterećen sa oko 22.000 državnih službenika, poslanika i namještenika.

“Po uzoru na Srbiju, BiH treba imati ministarstvo dijaspore. Tu inicijativu mi ćemo obrazložiti činjenicom da je dijaspora iz BiH jedan od najvećih investitora u zemlji, za šta postoje i konkretni podaci. Mi generalno nemamo mehanizame koji bi omogućili da se lakše aktiviraju financijski resursi dijasore, kao što su kapital i štednja. Ovi mehanizmi se ogledaju u nepostojanju razvojnih, odnosno investicijskih fondova koji nude povoljne vrste financiranja dijaspori i koji bi im omogućili lakši protok financijskih sredstava iz inozemstva u BiH”, rekao je Alijagić.

Prema podacima Centra za lokalni razvoj i dijasporu BiH, u našu zemlju godišnje uđe više sredstava iz dijaspore nego iz drugih stranih izvora, dok napominju i to da ne postoji evidencija o iznosu novca koji se direktno plasira.

(Nezavisne novine)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.