U BiH godišnje umire 40 ljudi na cestama od posljedica pospanosti

Prema prosjeku u BiH oko 40 ljudi umire svake godine na cestama kao posljedica neprepoznate i netretirane sleep apneje (pospanosti).  Ukupno oko 250.000 građana je pogođeno sleep apnejom. Sleep apneja predstavlja prekid disanja u toku spavanja koji traje više od 10 sekundi. Posljedica toga je pad kisika, obično ispod 90 posto, što znači da je mozak najvećim dijelom u toku noći u hipoksiji (stanje smanjene količine kiseonika u ćelijama i tkivima). To je danas istaknuto na okruglom stolu u Sarajevu, na kojem su o načinu dijagnosticiranja i terapije u liječenju sleep apneje govorili ekperti iz Klininčkog centra Univerziteta u Sarajevu.

– Veća vjerovatnoća do 12 puta je za izazivanje saobraćajnih nesreća kod osoba, koje pate od apneičkog sindroma. Takve osobe naprave oko 20 posto nesreća. Ljudi koji pate od apneje su mnogo opasniji vozači od onih s povećanim promilom alkohola u krvi – rekla je voditeljica Odjela za poremećaje u spavanju KCUS prim.dr. Dženana Šahović.

Europska unija od 2016. godine uvodi direktivu za profesionalne vozače koji će se morati testirati na sleep apneju, inače neće moći koristiti vozila u profesionalne svrhe u zemaljama EU. Normalne vrijednosti tokom sna su do pet prekida disanja u toku jednog sata, a rezultati pokazuju da se dešava čak do 80 prekida disanja za vrijeme jednog sata. Posljedice apneičkog sindroma su glasno hrkanje, nemiran san, veoma učestala kratka buđenja, uznemirenost spavača, česte posjete toaletu, hodanje tokom noći itd.

– Simptomi sleep apneje prisutni su u vidu pospanosti, koja se javlja u svakoj situaciji, pri vožnji, za radnim stolom, u fabrikama za mašinama. Također, kao posljednjica se javlja jutarnja glavobolja, poremećaj koncentracije i pamćenja, razdražljivost, nervoza. Samim tim s vremenom dolazi do značajne promjene ličnosti i depresije – istakla je Šahović. Hipoksija koju stvara apneja, naglasila je, dovodi do trajnog oštećenja endodela krvnih sudova, što izaziva visok krvni pritisak, a dolazi i do poremećaja ritma spavanja i dijabetisa tipa 2. Sleep apneja potiče srčani udar u procentu od 30 posto, te moždani udar u procentu 60 posto.

– To svakodnevno viđamo na Klinici, a poslije rata je primijećeno da je ta granica moždanog udara vidno pomaknuta i da ljudi srednje i mlađe životne dobi često obolijevaju od moždanog udara – dodala je Šahović. Fondu za zdravstvenu zaštitu sugerirala je da nabavi Philipsov aparat – CPAP uređaj, koji je najkorišteniji u svijetu za liječenje sleep apneje, te bi se trebao staviti na esencijalnu listu da pomogne bar onim ljudima koji imaju iznad 60 prekida disanja u toku sata – što je težak oblik sleep apneje. Ovom prilikom direktorica Neuropsihijatrijskih disciplina KCUS-a prof.dr. Azra Alajbegović i šefica neurološke klinike KCUS Jasminka Đelilović-Vranić su ukazale da samo 10 posto pacijenata koristi terapiju, te da je neophodno prepoznati pacijente u primarnoj i sekundarnoj zaštiti.

VL

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora