U Hercegovini se osnivaju zadruge zbog smilja

I dok se završavaju pripremni poslovi za jesenju sadnju smilja koja će se samo u Hercegovini obaviti na skoro 1000 hektara, oni koji su u ovome poslu, ili tek ulaze u posao sa smiljem, planiraju nove iskorake. Više u središtu pozornosti velikog broja ljudi nije samo sadnja ove biljke, nego se postavljaju i pitanja kako unaprijediti posao i plasman smilja ili ulja od smilja.

Svjetska tržišta

S obzirom da hercegovačko smilje ili produkti smilja, kao npr. ulja od smilja ili hidrolata završavaju u Francuskoj, Rusiji, Americi i drugim zemljama koje imaju svjetski poznate farmaceutske ili kozmetičke brendove, traže se načini zajedničkog nastupa na velikim tržištima. – Bez obzira koliko smilja posadite, vi ste premali na vanjskim tržištima. Ipak, kada bi se ujedinili, mogli bi konkurirati za velike poslove i pričati s velikim igračima. Ne bi nam trebali posrednici, cijena i dobit bi nam bili veći nego sada – govore nam naši sugovornici s područja mjesta uz Mostarsko Blato gdje se ove jeseni i sade najveći nasadi smilja. Dodaju kako priču oko izlaska na strana tržišta treba daleko bolje organizirati nego je to sada slučaj jer se radi o velikom novcu koji će na ove prostore dolaziti izvana. – Više od 25 milijuna sadnica se sadi ove godine, iduće godine će ovaj broj biti barem 100 posto veći. Za dvije do tri godine samo prihod od smilja bi trebao biti između 200 i 300 milijuna maraka, i to samo ako budemo prodavali smilje kao biljku. Ako budemo na ovim prostorima pravili svoje eterično ulje i hidrolat, spomenuti iznos će biti znatno veći. Mogućnosti su beskrajne, ali zato nam je potrebna bolja organizacija, nastup prema stranim tržištima i da izbjegnemo situaciju da se trgovci bogate, a mi na kraju kupimo mrvice sa stola – zaključuju naši sugovornici.

Nekoliko zadruga

Stoga je za očekivati kako će do kraja godine na prostoru Hercegovine biti oformljeno nekoliko zadruga koje će skrbiti o interesima onih koji imaju nasade smilja. Zadruge će vjerojatno biti podijeljene po općinama, a nije isključeno kako će i zajednički nastupati na stranim tržištima, a sve s ciljem da oni koji se bave ovim poslom dobiju što bolju cijenu za svoje proizvode. – Većina ljudi je uložila sve što je imala u ovaj posao i budućnost im ovisi o urodu smilja i cijeni po kojoj će biljku prodavati. Hercegovina može doživjeti procvat na temelju ovoga posla, ali ako budemo neozbiljni, priča može otići u suprotnom smjeru. Nitko nije očekivao da će priča oko smilja otići ovoliko visoko, stoga ovakav uzlet mora pratiti i struka, organizacija, jer bez toga nećemo ostvariti rezultate koje priželjkujemo – ističu naši sugovornici.

Proizvođači smilja neće prodavati samo smilje nego i ulje ove biljke, kao i hidrolat.

4 komentara

  1. Po brdima pobraše i počupaše smilje to treba zabraniti jer je nedopustivo da se ta biljka iskorijeni u Hercegovini i to nemarom ljudi

    Like(2)Dislike(1)
  2. ŠUMARI TREBAJU ŠTITITI SMILJE A NE GA BRATI

    Like(0)Dislike(0)
  3. ,@anonimno
    neznam odakle ti pada na pamet takva glupost, ljudima koji nemaju ni za kruh treba jos oduzet/zabranit i tu marku sto mogu zaradit u berbi smilja ?
    kako te nije stid,sigurno si seronja neki sto ima fin poslic i boli ga neka stvar za druge,budi zahvalan da neznas kako je drugima…
    a sto se tice cupanja, to se nemoze razumjet… to je cisto unistavanje similja…

    Like(1)Dislike(2)
  4. E bas si mustra…Doslovno ga cupaju dodju ti iza kuce ujutro i cupaju po tvojoj ogradi.Nikojos ce neko poginut ako se to bude cuvalo..Sto se tice kruha nek zasuce rukave…najlakse je cupat nek dogodine gospodine anonimni tu beru…nece ga biti to je sramota dodji u gradac pa vidi sta su radili trebat ce i dogodine jest

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.