UPOZORENJE: Mali neodgovorni proizvođači mogu zaustaviti izvoz smilja

“Na području Širokog Brijega trenutno je u izgradnji 12 destilerija za smilje i tu se rade klasične pogreške. U tim destilerijama se ne kontroliraju ni tlak ni temperatura, a morali bi se kontrolirati. Za njihovu izradu je dopuštena jedino uporaba prehrambenog nehrđajućeg čelika a uvjerio sam se kako se rabe i najjeftiniji materijali”, kazao je u razgovoru za Večernji list BiH ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda prof. dr. sc. Marko Ivanković.

Govoreći o standardima kojih se potrebno pridržavati tijekom uzgoja smilja, Ivanković je pojasnio kako je potrebno zadržati biološko-ekološku proizvodnju i pridržavati se sljedivosti od sjemena do ulja ali i dalje.

“Vjerojatno ćemo morati, zakon je u izradi, imati i registrirane kuće koje se bave organskom proizvodnjom, a koje su priznate i akreditirane u inozemstvu, recimo u Švicarskoj ili Njemačkoj. Iako zakon još nije donesen, proizvodnja ne smije ni ‘za dlaku’ odstupati od propisanih standarda u Europskoj uniji. Ne može se svatko ponašati na svojoj njivi kako želi jer je to njegova njiva. To smilje se koristi najprije za proizvodnju eteričnih ulja, a s obzirom na to da je iznimno skupo, zar mislite da će ga netko kupiti prije nego ga detaljno analizira”, kazao je Ivanković.

On je istaknuo kako niti jedan pesticid nije dopušten u uzgoju smilja, na što želi upozoriti i proizvođače koji posjećuju predavanja Federalnog agromediteranskog zavoda i kako se nada da će ga proizvođači poslušati te kako neće biti ‘solo igrača’.

Po Ivankovićevim riječima predstavnici Zavoda će inzistirati samo na ekološkom uzgoju, što zahtijevaju kupci eteričnih ulja na zahtjevnom tržištu Europe i Amerike.

“Trebali bismo najprije mi analizirati taj proizvod i dati certifikat u našem laboratoriju koji će ga pratiti prilikom izvoza. Onaj tko ga dobije, opet će ga analizirati na teške metale i na pesticide. Postoji opasnost da jedan mali proizvođač koji je radio neke tretmane koji nisu dopušteni, izazove to da sva ulja iz Hercegovine budu proglašena neekološkim. To je ogromna opasnost”, kazao je Ivanković.

Također, on je istaknuo kako se svi potrebni savjeti vezani za uzgoj smilja mogu dobiti u Federalnom agromediteranskom zavodu kao i tijekom predavanja koja taj Zavod organizira zajedno s udrugom ‘Ljekovito bilje Hercegovine’.

Inače, kultivacija smilja u Hercegovini započela je 2011. godine. “Smiljomanija” je zahvatila Hercegovinu i gotovo da nema poljoprivrednika koji to ljekovito bilje neće ili ne želi saditi. Cijena koja prelazi 5 KM po otkupnom kilogramu smilja, ali i ona od 1 800 eura za litru destiliranog eteričnog ulja više je nego primamljiv razlog za uzgoj ove mirisne biljke.

6 komentara

  1. Smilje je OK
    Ali ljudi nisu OK

    I ovaj Bogom dani posao će upropastiti zasigurno.
    Mogu se kladiti…

    Neću kretati u to dok ovaj uzgoj dobro ne zaživi u Hercegovini i ne postane BREND, baš kao hercegovački DUHAN. A da bi CMILJE postalo BREND treba velika odgovornost svih u LANCU proizvodnje ulja.
    Naši ljudi i nisu baš dorasli toj odgovornosti.
    Bože daj da se varam, ali…

    Like(5)Dislike(1)
  2. Nismo mi džaba Hercegovci!
    Mućke i lopovluk su nam u genima, ali ovaj put možemo zajebati samo sebe!

    Like(4)Dislike(40)
  3. Smuljane,sta je tebi

    Like(10)Dislike(2)
  4. Nije biznis za svakog majmuna, a u Hercegovini sami majmuni koji misle da ce se obogatiti od poljoprivrede. Nitko se nikad nije obogatio kopajuci

    Like(3)Dislike(4)
  5. Tribaju se svi iz Njemačke i ostalih zemalja vratit sadit smilje!

    Like(0)Dislike(2)
  6. Ma djava ti odnija smilje

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora