Vodovodom u HNŽ, ZHŽ i HBŽ pokriveno 58% stanovništva

Vodno područje Jadranskog mora obuhvaća sliv Neretve s Trebišnjicom, sliv Krke i Cetine, te obalno more. Ukupno na vodnom području Jadranskog mora, po procjenama za 2007. godinu, živi 369.346 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, javnim vodovodnim sustavima je obuhvaćeno oko 58%, navodi se u strategiji upravljanja vodama u Federaciji BiH za razdoblje 2010.-2022. Daleko je bolji obuhvat u gradskim sredinama, općinskim središtima, nego u ruralnim područjima. Dobru pokrivenost javnim vodovodnim sustavima imaju Mostar i Čitluk, dok je za Široki Brijeg, Glamoč i Prozor-Ramu taj postotak veoma nizak.

Velike razlike

Javnim sustavima vodoopskrbe sliv Neretve s Trebišnjicom obuhvaća općine Mostar, Čapljina, Čitluk, Rama, Široki Brijeg, Posušje, Ljubuški, Grude, Jablanica, Konjic i Stolac i obuhvaćeno je oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika, navodi se u strategiji koju donosi portal Večernjeg lista BiH Vecernji.ba. Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Neretve s Trebišnjicom u FBiH, prema popisu iz 1991., iznosio je 359.060, dok, prema procjeni iz 2007.g., na ovom području živi oko 311.000 stanovnika. Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaćeno oko 188.000 stanovnika, odnosno oko 60% ukupnog broja stanovnika. Sliv rijeka Krke i Cetine u Federaciji BiH obuhvaća općine Livno, Duvno i Bosansko Grahovo, te dijelove općina koje pripadaju ovom vodnom području, ali se jednim dijelom nalaze u drugom vodnom području – Glamoč i Kupres. Ukupan broj stanovnika na dijelu sliva Krke i Cetine u FBiH, prema procjeni iz 2007., iznosi oko 58.000 stanovnika. Najveći broj stanovnika živi u Livnu i Tomislavgradu. Javnim sustavima vodoopskrbe je obuhvaćeno oko 23.600 stanovnika, odnosno svega nekih 40%. Veliki broj stanovnika je orijentiran na pojedinačne zahvate vode iz čatrnja, bunara, te malih lokalnih vodovoda. U neposredni sliv Jadrana spada općina Neum, a prema dostupnim podacima, u ovoj općini su registrirana 4682 stanovnika, pri čemu je 3000 stanovnika obuhvaćeno javnim vodovodnim sustavom, što iznosi oko 64% od ukupnog broja stanovnika.

Kvaliteta vode

Kvaliteta vode u području sliva Neretve s Trebišnjicom je dobra i ne zahtijeva prethodno kondicioniranje vode za piće. Odstupanja se javljaju obično u razdobljima većih kiša kada je, u većoj ili manjoj mjeri, zapažena zamućenost na vrelu Radobolje.

Od tretmana se provodi samo dezinfekcija vode, dok je uređaj za kondicioniranje voda vrela Radobolje u funkciji po potrebi. Većinom nisu uspostavljene zaštitne zone izvorišta, osim nekoliko izvorišta za koja je uspostavljena i zaštitna zona.

VL

1 komentar

  1. Možda i jest, ali čim udari malo veća kiša ta voda za dugo vremena nije pitka, a upitna je i za kupanje i pranje jer je puna mulja. Je li to mulj od zemlje ili od posuških fekalija iz septičkih jama, to nam još nitko nije rekao. Bez obzira na sve to, cijene te iste vode (da kažem tehnološke) ništa se ne mjenja. (cca sa porezima 1,5 Km po kubiku, a još ako plaćat osvos onda je 2 km.

    Da pitam ovaj portal je li ikada uspio objaviti podatke o kakvoći vode iz GRUDSKOG VRILA, sem onog, voda je provjerena i pogodna za piće.

    Je li itko ikada provjerio kad dođe do zamućenja kakvo je bakteriološko stanje tih voda i šta sve sadrže, a isto tako kad je bistra i čista. Brojčano naravno, a ne opisno. (VODA JE DOBRA ZA PIĆE). Tom provjerom gruđani bi znali šta piju i sa čim se sve te podzemne vode mješaju. Je li moguće, da u Hercegovini, sa toliko tokova, prirodnih vrela,
    koja leži na bazenima čiste vode, moramo kupovati vodu za piće u flašama, koja je u većini slučajeva kvalitetom u dosta lošem stanju.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora