Vrijeme je za kuke, simbol progutane povijesti Hercegovine

Proljeće je i vrijeme je za odlazak u prirodu i branje kuka. Sa proljetnim kišama po livadama i hercegovačkim kamenjarima bude se i proviruju kuke, tradicionalni hercegovački proljetni specijalitet.

Kuka je samonikla biljka penjačica koja je odlična za jesti kada se ubere početkom sezone rasta, a u jesen ona pravi crvene plodove kao sitno grožđe koje je otrovno. Iako jako slične šparogama, to su dvije sasvim različite biljne vrste, no i jedne i druge su cijenjene kao gastro poslastica. Za područje Hercegovine ipak su karakteristične kuke, koje su malo gorčeg okusa, dok šparoge nisu omiljene i nazivaju se ‘Zmijske kuke’.

Kuke, kao specijalitet koji je jako koristan i ljekovit, nazivaju i prvim proljetnim plodovima izvan plastenika, a često ih berači prodaju na tržnicama, beru ih gotovo cijeli mjesec, od pojave onih prvih. Cijene variraju ovisno o mjestu i svakako samom početku sezone.

Na početku sezone struk kuka je na tržnici u Čapljini i Mostaru stajao i oko 3,50 KM a u Širokom Brijegu i do 5, 00 KM. Sredinom proljeća cijene pomalo opadaju te tako za struk kuka treba izdvojit oko 1,50 na tržnici u Mostaru i Čapljini, na tržnici u Širokom Brijegu i Grudama oko 2,50 dok kod berača koji ovaj specijalitet prodaju uz prometnice, cijene variraju, ovisno o mjestu.

Kuke, za koje u Hercegovini postoji duga tradicija konzumiranja i spremanja, spremaju se najčešće svježe nasjeckane na salatu ili kao omlet s jajima. Važno je da se ne kuhaju, jer tako gube vitamine.

Postoji i legenda prema predaji koja se prepričava već stoljećima, kada u čast Bosanske kraljice Katarine Kotromanić Kosača, ljubljene kćeri hercega Stjepana Vukčića Kosače, vladara Hercegovine koja je po njemu i dobila ime, zazvone zvona u rimskoj crkvi Santa Maria in Aracoeli, cijela se hercegovačka zemlja ospe kukama. Zabubnja njihovo sjeme i korijenje iz podzemlja, a nježni pupoljci dižu se poput malih zvonika koji zvone nečujno, u čast svoje blažene i nikada prežaljene kraljice. Jer kuke i kraljevna Katarina simbol su hercegovačke baštine i hercegovačkog bilja.

Pa dok se ostatak sredozemnog svijeta veseli šparogama, samo Hercegovina sa strahopoštovanjem radije uživa u svojim posvećenim kukama, simbolima njezine progutane povijesti.

Bljesak.info

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora