Zaboravljena ‘Grudska Mikena’: Otkriven izgubljeni ilirski grad iznad Bobanove Drage

Iako je tijekom prethodnog istraživanja upoznat i razotkriven vrlo zanimljiv arheološki lokalitet u selu Bobanova Draga kod Gruda, koji sadrži ostatke antičkih građevina te kiklopske zidine načinjene od najvjerojatnije lokalnog ilirskog stanovništva tijekom mlađeg perioda željeznog doba prije više od 2000 godina, glavni i najzanimljiviji predio ovog sela tada ustvari uopće nije bio istražen, a time niti detaljnije upoznat.

Upravo je tijekom zadnjeg istraživačkog obilaska tog misterioznijeg dijela ovog zapadnohercegovačkog sela prije par dana, na vrhu brda sa suprotne strane od ranije istraženog brda, razotkriven nevjerojatan arheološki lokalitet za kojeg se ispostavilo da je riječ o pravom, i prilično velikom, ilirsko-helenističkom gradu s mnoštvom obrušenih kamenih građevina, megalitskih bedema, ostataka raznoraznih suhozidnih konstrukcija, kao i dijelovima pravih svojevrsnih kvartova odnosno tadašnjih dijelova grada i to prije svega akropole, predakropolskog prostora, te padinskih podgrađa sa gotovo svih strana akropolskog dijela.

Tijekom autorovog detaljnijeg obilaska ovog zaravnjenog brda s jugoistočne strane relativno duboke drage, zamijećeno je i snimljeno znatno više od očekivanog – pri čemu glavninu razotkrivenog zanimljivog arheološkog sadržaja sačinjavaju suhozidni vrlo često megalitski bedemi, zatim velikim dijelom obrušene, no vidljivo izvorno vrlo impozantne ili monumentalne ilirske građevine posebice ostaci najuzvišenije velike gomile koja ustvari predstavlja fino obzidanu veliku piramidoliku građevinu.

Naravno pored ovih arhitekturalnih ostataka na čitavom prostoru ovog drevnog ilirskog grada, posebice na njegovom sjevernijem dijelu gdje se prostire tzv.akropola, zamijećeni su brojni ostaci ili ulomci prapovijesne ili ilirske keramike, odnosno dijelovi od raznih vidova posuda, vrčeva, zdjela, amfora, lonaca i sličnih predmeta. Osim ovoga, zamijećeno je da je tzv. kulturni sloj ili sloj zemlje bogat upravo sa takvim materijalnim ostacima drevnih prastanovnika ovog kraja – Ilira i Protoilira, uvelike izražen, razvijen i vrlo dobro očuvan na ovim sjevernijim dijelovima ilirskog grada, a posebice uz njegove najsjevernije rubove.

Nakon ovog detaljnog obilaska, te usporedbom sa topografskom situacijom vrlo jasno se može izvući nekadašnja ili izvorna šema arhitekture i izgleda ovog drevnog ilirskog grada. S obzirom na sve zasada zapažene ostatke građevina i sve naziruće arhitektonske tragove kao i vidljive ostatke na površini, može se izvući pretpostavka da se ovaj grad sa svim svojim pripadajućim dijelovima (akropolom, predakropolom, podgrađima..) prostirao na jednoj znatnoj površini oko 14 hektara. Ako s obzirom na ovo, povučemo paralelu s dosada daleko najpoznatijim ilirskim lokalitetom u našoj državi a i šire – a to je ilirski grad Daorson kod Stoca, koji se prema brojnim tumačenjima prostirao na površini oko 15-ak hektara, jasno vidimo o kakvom, vrijednom, velikom, i dosada još uvijek nepoznatom ilirskom gradu je riječ ovdje u selu Bobanova Draga.

U okviru ovoga vrlo bitno je spomenuti i činjenicu da se točno ovaj lokalitet gotovo nigdje u stručnoj arheološkoj literaturi ne samo -ne opisuje, već niti spominje, pri čemu uopće nije registriran unutar glavnog arheološkog opsežnog kataloga BiH – Arheološkog leksikona, a osim toga i gotovo nigdje drugdje u literaturama se ne spominje kao prava ilirska gradina. A da nije riječ o bilo kakvoj gradini već o pravom svojevrsnom jedinstvenom zapadnohercegovačkom ilirskom gradu ukazuju prisutna arhitektonska obilježja na čitavom ovom lokalitetu koja jasno pokazuju osmišljen, urbani sustav položaja građevina i prostora među građevinama s jasno očitim svojstvom tzv.ortogonalnosti – što upravo predstavlja glavnu osobitost drevnih antičkih gradova.

S obzirom na karaktere svih građevina i bedema, ali i s obzirom na brojne ostatke po svemu sudeći kasno-brončanodobne i starije-željeznodobne keramike što ukazuje približnu istovremenost postojanja ovog drevnog kamenog grada s postojanjem čuvene Mikene u Grčkoj – ovaj novootkriveni arheološki lokalitet slobodno možemo nazvati ‘Grudska Mikena’.

image

image

image
image

image

image

image

34 komentara

  1. Di su kenjali

    Like(0)Dislike(5)
  2. Predivno

    Like(3)Dislike(0)
  3. Za vrime Ilira imali i plastenik

    Like(2)Dislike(2)
  4. Ako se ovdje vide ostaci ikakvog grada, onda je cijela Hercegovina bila jedna velika metropola s 10 milijuna ljudi

    Like(5)Dislike(2)
  5. Meni se cini da je ovde kod istrazivanja najprisutni bio alkohol

    Like(6)Dislike(4)
  6. Ma kakva istraživanja ovo su besmislice kao i TROJA U GABELI
    fantastika

    Like(3)Dislike(3)
  7. Sigurno i taj predjel ima svoju povijest, ne samo u zadnjoh 2000 godina, wec od kada zemaljska kugla postoji. Na kraju ce se vidjeti od kojeg perioda su odstaci.Svi ti komentari su primitivni i bez vizije, komentatori ne vide dalje od ruba tanjira iz kojega jedu.

    Like(8)Dislike(2)
  8. To su slova kad su pisali TITO

    Like(8)Dislike(1)
  9. Pogled sa strane--

    Bravo Bobanjarka– slažem se s tobom, većina ovih koji komentiraju nemaju blage o povijesti staroj 100 godina a kamoli o starijoj od 2000 — tako da svojim gl.upavim kritikama samo pokazuju svoju žalosnu i bijednu ograničenost — a to što veliš – da će se na kraju vidjeti iz kojeg perioda su ostaci—- eee to sumnjam da ćemo uopće dočekati jer za to trebaju biti odrađena tzv.sustavna arheološka iskopavanja — a to se neće dogoditi joooš zaduugo — jer nije se ni dogodilo nigdje u Hercegovini odkad postoji arheologija-izuzev djelomičnog iskapanja Daorsona– i vidimo šta je već danas Daorson–stoga je svakako poželjno bar za početak popularizirati bilo kakvo javnosti nepoznato arheološko nalazište pogotovo ono koje seže u vrijeme prije Rima a tu svakako spada i Bobanova Draga, kao i čitav pojas od Dragićine, Gruda, Vrućica, Sovića sve do Gorice i Pita— i na kraju– samo da konstatiram da je tuga i žalost da naš hrvatski hercegovački narod (evo vidimo po komentarima gore) ne samo da ignorira – već i pljuje i gazi po svojim precima – ako želite primjera i primjera – di je poradi -malo signala mobitela uništene stotine grobnica ili tumula, pa megalomanski križevi na gradinama i gomilama koji s pravom i istinskom vjerom nemaju ama baš ništa jer vjera je u srcu a ne u 20metara visokom metalnom križu– pa ceste itd itd — a nije to ništa već kolko vidim ljudi totalno ignoriraju i zapostavljaju doslovnu svoju očevinu, stare kamene kuće koje su vam moji dragi Bobanjci ne iliri nego vaši očevi i djedovi -pravili – eno ih u rasulu, žalosno ali istinito—tako da smo mi postali jadan narod koji gazi ne po svojim precima već po svojim očevima i djedovima, a za početak bi bar trebali postat toga svjesni i zato svaka čast izuzecima koji su takve stare kamene kuće sačuvali, i koji obnavljaju stare suhozide i koji grade ograde od kamena a ne kao kakvi stranci koji nikad nisu vidili hercegovine – od betona ili željeza- eto moji Bobanjari i Gruđani–

    Like(7)Dislike(2)
  10. Ovo mora da je istraživa pokojni Bajić i Kljobo.

    Like(2)Dislike(0)
  11. Utjecaj alkohola i nedovoljno obrazovanje jedini su “krivci” za ove nesuvisle i netočne tvrdnje o postojanju ikakvih građevina te vrste na ovom lokalitetu u Bobanovoj Dragi.

    Jedini utjecaj čovjeka u prostoru na ovoj lokaciji može se pripisati jedino gradnji predratnog natpisa TITO koji je krasio Bobanovu Dragu prije rate.
    Na toj lokaciji je jedino stajao taj natpis, i sve ove zidine dio su tog predratnog natpisa TITO.
    Sve ovo Vam mogu posvjedočiti dični bobanjari koji su bili zaduženi za slaganje kamenja i bojanje natpisa TITO.
    Pitajte Bobane jesu li ovo ikakve povijesne građevine, ili ostaci onog natpisa TITO od pred rat?

    Ovog “istraživača” treba malo na triježnjenje.

    Like(20)Dislike(1)
  12. Prika totalno si fulo — prvo pročitaj originalni tekst (imaš link na kraju ovog teksta) — pa ćeš vidit da je ovo na brdu S DRUGE SUPROTNE STRANE od brda di je bio natpis titi — a i stanovnici Bobana slabo znaju za zidove starije od dvista godina a nemoli starije od iljadu – tako da o ovome jedino more zaključno reći struka i to arheolozi i to samo i jedino nakon detaljnih arheoloških iskopavanja – pa bumo vidjeli oće li doć do toga…..aj živio

    Like(2)Dislike(11)
  13. Prika, ti se još nisi otrijeznio.
    Umij se dobro hladnom vodom da ona sinoćna piva iziđe iz tebe.
    Prika, ono gore nije nikakva povijesna graževina, nego ostatak natpisa TITO kojeg su bobanjski omladinci pravili krajem 80-ih.

    Klin se klinom izbija. Najbolje ti je trznuti jednu pivu, pa u krevet.
    Pitaj lijepo ljude koji su pravili natpis, gdje su ga pravili. Svi su hvala Bogu još uvijek živi i zdravi.

    Like(12)Dislike(0)
  14. Opet ovaj lik trabunja gluposti. Nalazište Trostruka gradina je istražena, i znanstveno publicirana i valorizirana, još a 70-tih godina prošlog stoljeća. I ništa on nije otkrio niti istražio. A napisane gluposti je suvišno komentirati. Ako je toliki stručnjak, gdje su mu reference, u kojem je časopisu objavio neki znanstveni rad? A ovako neka i dalje lijepi slike recentnijih suhozida po portalima. Ponižavajući širu javnost smatrajući ju očito glupom ili? A naši novinari mu daju medijski prostor,.

    Like(14)Dislike(0)
  15. Ovaj plastenik…Je li ovo Zvonina propala investicija

    Like(3)Dislike(0)
  16. Ovo su Ilirske gomile ima ih na tisuću u Hercegovini. u općini Grude preko 100. Ništa spektakularno za njiha se znalo davno kad je Ćiro Truhelka iskapao arheologiju u Gorici i Imotskom. Nisu Ilirske gomile arheolozima toliko zanimljive koliko recimo rimski i helenistički (grčki) municipij ili slično.
    Mislim da ovo nije spektakulum već nešto opće poznato i uobičajeno na ovim terenima, samo je žalosno što neki sad tek spoznaju svoju povijest, a rado uče ratove po africi ili europi daleko od nas. Ili nedaj Bože partizansku eskadrilu! ha ha

    Like(6)Dislike(0)
  17. Ajde sta ste dosli ovde se izrugivat s nekim, a ti “za iznad” izbij ti sebi mozak klinom i gledaj svoj posa a ne vrijeđaj nikog, stvarno ste jadni da jadniji nemozete bit, taman ko da nista nije postojalo prije 2000g.

    Like(1)Dislike(11)
  18. Takvih “ilirskih” gradova ima na svakom koraku

    Like(0)Dislike(1)
  19. Korizma je a nema alkohola pa bobanjari svasta prividaju

    Like(16)Dislike(0)
  20. Ova kritika u vezi alkolola vrijedi i za tebe. Posebno za tebe.
    Pijan covjek nesmije voziti auto, nebi smio ni pisati komentare.
    Uzmi jedno pivce za zivce

    Like(8)Dislike(0)
  21. Ima ih na tisuce u Hercegovini ali ih je malo istrazeno.

    Like(2)Dislike(0)
  22. Dovoljno je istražiti 10-15 pa da znaš što se nalazi u svima. To su u biti ilirski grobovi.

    Like(1)Dislike(1)
  23. Onde je pisalo Tito al iza rata nije ima tko obnovit

    Like(1)Dislike(0)
  24. Bobanjari su stare komunjare i titovi pioniri

    Like(2)Dislike(0)
  25. moji Bobani, moje selo drago, ne vrijedjajte mi ga.

    Like(1)Dislike(0)
  26. TITO JE NAŠ….

    Like(1)Dislike(2)
  27. Za “Bobanjarka”(18.ožujak 16:07). Svaka čast na iskrenosti!

    Like(0)Dislike(1)
  28. Neka se nešto događa. Ako se otkrije Stari grad možda se zakotrlja turizam a zatim ….

    Like(0)Dislike(1)
  29. Kakvo je sada stanje kad alkohola radi ima li ikakvih novih otkricaz

    Like(0)Dislike(0)
  30. To Bobanjari siku drva nije to Mikenšs

    Like(0)Dislike(0)
  31. Kakvo je stanje hoce li Zoki pobjediti sutra

    Like(0)Dislike(0)
  32. Jeli ziva Mikena u B Dragi

    Like(0)Dislike(0)
  33. pusti politiku ustaše i partizani oni su bili mila majka kakvi su ovi danas oni su se borili da bi vladali ovim krajevima ovi danas se bore da bi nas prodali i pbogatili svoje familije a sta se tiče zidina to mozda je od ilira ali nema osim kamena nista odavno je to devastirano jos u srednjem vijeku.

    Like(0)Dislike(0)
  34. Pročitao sam sve komentare. Uz najbolju želji, čini se. komentatori su htjeli biti dosljedni onome što su pročitali i na osnovu toga dali svoje mišljenje, koje, na svu žalost i uz svu najbolju nadu su promašili cilj i svrhu. Još se tu primjećuje ostatak ostataka, kako ustaša tako i titovaca.

    Like(0)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora