ŽZH: 10.483 nezaposlenih, priraštaj opada, a Vlada i Skupština kriju svoja primanja

Prema podacima Federalnog Zavoda za statistiku, u travnju 2015. godine, u Županiji Zapadnohercegovačkoj (ŽZH) evidentirano je 10.843 nezaposlenih osoba, dok je broj zaposlenih 17.089. Prosječna neto plaća, u istom mjesecu, iznosila je 757 maraka, što je ispod prosjeka plaće u Federaciji BiH.

Također, zabilježen je i negativan prirodni priraštaj, a već duži niz godina broj stanovnika te županije se smanjuje iz ekonomskih razloga tj. njihovog zapošljavanja u drugim državama, istaknuto je u petak u izvješću Centra civilnih inicijativa (CCI).

Od posljednjeg izvješća za prvi kvartal 2015. godine u ŽZH malo se toga promijenilo, pogotovo nabolje, ističu iz CCI-a, napominjući kako je Skupština te županije u drugom kvartalu 2015. zabilježila drastičan pad aktivnosti.

U drugom kvartalu 2015. održana je svega jedna sjednica županijske Skupštine u odnosu na četiri održane u 1. kvartalu. Ionako neprihvatljivo mali broj realiziranih mjera u prva tri mjeseca 2015. – svega 22, u drugom kvartalu je sveden na trećinu.

IZ CCI-a napominju kako je problem niske produktivnosti kontinuirano prisutan u radu Skupštine ŽZH-a te da ni nakon skoro devet mjeseci od izbora Skupština te županije nije u potpunosti završila problem konstituiranja.

Skupština ŽZH-a ni do kraja prvog polugodišta 2015. godine, nije imenovala dopredsjedavajućeg Skupštine iz srpskog naroda. Izgovor da se radi isključivo o pravnom problemu, više se ne može uvažavati, jer se radi o problemu koji se ne rješava već godinama. Ako je za implementiranje ovog rješenja koje na simboličkoj ravni govori o ravnopravnosti “konstitutivnih naroda“ u ŽZH-u, potrebno usuglasiti Poslovnik o radu Skupštine sa Ustavom, postavlja se pitanje – zašto se to ne uradi?

Što se tiče aktivnosti zastupnika ona je u promatranom razdoblju, smatraju u CCI-u bila na prilično niskoj razini.

Niti na jednom od pet zasjedanja Skupštine ŽZH, održanih u prvoj polovici 2015. godine, nisu nazočili svi zastupnici. Dvije trećine zastupnika Skupštine ŽZH-a nije postavilo niti jedno pitanje, niti pokrenulo ijednu inicijativu za prvih šest mjeseci ove godine. Samo dva zastupnika postavila su ili pokrenula 50 posto svih pitanja i inicijativa u Skupštini u ovom razdoblju. Dvije trećine zastupnika Skupštine nije na skupštinskim zasjedanjima raspravljalo niti o jednoj od mjera koje su se pojavile na dnevnom redu Skupštine za prvih šest mjeseci ove godine.

Za razliku od Skupštine, Vlada ŽZH-a nije imala pad u intenzitetu rada nego se zadržala na razini prikazanoj u prvom kvartalu ove godine. Vlada ŽZH-a u prvoj polovici ove godine usvajala je u prosjeku tek jedan zakon mjesečno. Također, program rada vlade donesen je s velikim zakašnjenjem. Vlada ŽZH-a utvrdila je Program rada Vlade za 2015. godinu, tek 29. svibnja 2015, a isti je u Skupštini usvajanjem službeno potvrdila 16. srpnja 2015. godine. Dakle, program rada za 2015. postao je operativan tek početkom drugog polugodišta godine na koju se odnosi.

A o neozbiljnosti s kojom je kreiran program rada, govori i činjenica da je on prema podacima u njemu, već u trenutku usvajanja bio realiziran 48 posto. Vlada ŽZH-a nastavlja, kao i većina drugih institucija u BiH, sa praksom “planiranja unazad“, smatraju u CCI-u.

U Program rada, sa čijim kreiranjem i usvajanjem se kasni unesu se i mjere koje su u trenutku usvajanja već realizirane. Tako je po Programu rada Vlade ŽZH, u trenutku njegovog usvajanja, od 86 “planiranih“ mjera, 41 bila realizirana prije nego je plan uopće donesen.

Ovakvim pristupom se s jedne strane donošenje planova rada pretvara u čistu formalnost ispražnjenu od smisla, a s druge strane se onemogućava vođenje statistike o realizaciji planiranih obaveza i (svjesno ili nesvjesno, nebitno je) lažiraju podaci o realizaciji planiranog. U suštini, radi se o tome da se godišnji programi rada moraju donositi na vrijeme (prije početka godine na koju se odnose), a ako se ne donesu na vrijeme, onda se programi rada (po elementarnoj logici) mogu odnositi samo na vrijeme nakon svog usvajanja, odnosno mogu sadržavati samo mjere čije je usvajanje planirano u vremenu koje dolazi.

Iz CCI-a na kraju napominju kako im je već duže uskraćen odgovor na upit o visini primanja članova Vlade i zastupnika u Skupštini ŽZH.

(www.jabuka.tv) 

4 komentara

  1. Kolike su vama iz CCi plate to je vojna tajna
    Idite okle ste došli i ne zagrebavajte domaću raju

    Like(0)Dislike(0)
  2. Al zato prodaja alhohola raste

    Like(0)Dislike(0)
  3. ništa

    Like(0)Dislike(0)
  4. Nikad ti moj plisko nećeš saznati koliko koštaju ovi CCI i drugi domaći i međunarodni leziljebovići. Kažu da je u BiH više od 19000 nevladinih udruga i društava od toga više od tisuću ovih za pametkovanje. A Vladi nije velika plaća čak je mizerna – ministru ko običnom službeniku u ERONETU i ELEKTROPRIVREDI ili ni pola šefovske u Kave i Grafotisku – ali je problem što ni to ne zarade. Niti imaju ambicija niti ih to žulja niti ih tko poziva na odgovornost. Plisko moj lipa ti je ova Mirta Šurjak.

    Like(1)Dislike(0)

Napiši Komentar

Komentari su djelo i osobno mišljenje njihovih autora