Federalni zavod za statistiku objavio je prve podatke vezano za prirodno kretanje stanovništva u 2023. godini.

Prema ovim podacima stanje je sljedeće:

• Novorođeni – 15.720 (-350 u odnosu na 2022. godinu)
• Umrli – 19.750 (-2.681 u odnosu na 2022. godinu)
• Prirodni prirast = -4.030

Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u prošloj godini, iako su trendovi u drugom dijelu 2023. godine dosta bolji u odnosu na početak godine, što se posebno odnosi na podatke za prosinac, kada su tri županije (BPŽ, ŽS i ŽZH) imali veći broj novorođenih od umrlih.

Ipak, gledajući cjelokupnu 2023. godinu, samo jedna županija je imala veći broj novorođenih nego umrlih i to Županija Zapadnohercegovačka (826 novorođenih – 770 umrlih).

Županija Sarajevo, bez obzira na najveći broj novorođenih u Federaciji BiH (3.969) nastavio je trend da je broj umrlih veći od broja novorođenih.

Najveća razlika u omjeru novorođeni/umrli je u Posavskoj županiji, gdje je na svako novorođeno dijete došlo četvero umrlih, a u Hercegbosanskoj županiji, broj umrlih je bio oko 2,5 puta veći od broja rođenih, objavio je na Facebooku makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Najveći negativni prirodni prirast je zabilježen u Tuzlanskoj županiji (-836) i Unsko-sanskoj županiji (-737).

Čisto da bi imali predstavu koliko se značajno smanjio broj novorođenih, najbolji podatak vam je da u cijeloj Županiji Sarajevo, dnevno rođeno u prosjeko 11 djece, u Srednjebosanskoj županiji malo više od četiri, dok se u Posavskoj županiji jedno dijete rađalo svaki treći dan, u Bosansko-podrinjskoj županiji jedno dijete svaki drugi dan.

Demografska obnova društva će nas sada koštati milijarde KM, ali smo zbog guranja ovog problema godinama u stranu, napadajući stručnjake koji su na ovo upozoravali i relativizirajući ovaj problem, dovedeni na rub demografskog nestanka. Ovo pitanje će ubrzo doći i na dnevni red donositelja odluka u Federaciji BiH, s tim da će danas biti daleko teže usporiti pad i krenuti ka obnovi društva, u odnosu na prije 10 ili 15 godina. Kako god, financijska sredstva neophodna za demografsku obnovu društva danas će biti manja u odnosu na troškove u budućnosti koje ćemo morati financirati kao posljedicu starenja populacije i odlaska mladih, zaključio je doktor ekonomskih znanosti Faruk Hadžić.