Državna elektroprivreda planira izgraditi vjetropark na rubu zaštićenog Nacionalnog parka prirode Blidinje u zapadnoj Hercegovini, bez studije utjecaja na okoliš i na zemljištu za koje mještani tvrde da im je lokalna vlast oduzela bez ikakve naknade.
Projekt Poklečani, vrijedan gotovo 200 milijuna eura, financirao bi se kreditom Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnim sredstvima iz fondova Europske komisije.

Zbog toga je zanimanje pokazao i pravobranitelj Europske unije, koji je zatražio odgovore od Europske komisije, piše Radio slobodna Europa.

Vjetropark Poklečani

Vjetropark je od početka izazvao protivljenje ekoloških skupina, budući da su vlasti, koristeći dekret koji je vlada sama donijela, odobrile gradnju bez prethodne studije utjecaja na okoliš.

Podnositelji tužbe pred ombudsmanom EU-a tvrde da vjetropark Poklečani, čiji je nositelj projekta javna Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne iz Mostara, ugrožava okoliš.

Smatraju da su prekršeni domaći i europski zakoni te njihovo osnovno ljudsko pravo na neotuđivost privatnog vlasništva.

Banka (EIB) već više od godinu dana zna za neke sporne radnje u tom projektu, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Iva Miličević, stanovnica sela Poklečani, koja se obratila EIB-u.

Njoj je odlukom vlasti u općini Posušje oduzet dio imanja ograđen suhozidom koji je izgradio njezin pradjed prije više od 100 godina, a koji bi trebao biti srušen kako bi se na tom zemljištu izgradila vjetrenjača.

Sa svojom obitelji i mještanima obratila se Europskoj komisiji, ali nije dobila odgovor iz Bruxellesa. Zbog toga se obratila pravobranitelju EU-a.

Honor Mahony, glasnogovornica EU ombudsmana, kazala je za Radio Slobodna Europa da su pokrenuli žalbu 14. veljače jer Europska komisija nije odgovorila na dopis u vezi s vjetroelektranom Poklečani. Pravobranitelj je, kako kaže, “zamolio Komisiju da podnositelju pritužbe odgovori do 10. ožujka”.

Mahony je pojasnila da, “ako podnositelj pritužbe ne bude zadovoljan odgovorom Europske komisije, može se ponovno obratiti EU ombudsmanu sa sadržajem odgovora”. Ombudsman bi tada razmotrio pokretanje nove istrage.

Iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative Europske komisije i šest financijskih institucija, među kojima je i EIB, Miličević su odgovorili da ova banka, koja je osigurala novac za vjetropark, “trenutno provodi postupak provjere usklađenosti kako bi potvrdila da su okolišni i društveni standardi u potpunosti ispoštovani”.

Nezadovoljna odgovorom, u kojem se WBIF pozvao na procjene i garancije koje je dala Elektroprivreda HZHB, Miličević je s grupom mještana uputila novu žalbu EU ombudsmanu i WBIF-u te zatražila novu istragu.

Na kojoj pravnoj osnovi se privatna zemljišta ekspropriraju? Kako opravdavate krčenje 375.000 kvadratnih metara šumske površine?, naveli su u žalbi, čiji je prijevod Miličević ustupila RSE-u.

Najavila je i da će se mještani obratiti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i drugim institucijama radi istrage brojnih pravnih nepravilnosti povezanih s ovim projektom.

Kako je mještanima oduzeta zemlja?

Odlukom Općinskog vijeća općine Posušje od 27. srpnja 2023. godine, utvrđeno je da je “od javnog interesa izgradnja VE Poklečani” te da se “može pristupiti potpunom i nepotpunom izvlaštenju nekretnina”.

Odluka o oduzimanju privatnog i državnog zemljišta donesena je, kako se navodi, u skladu s entitetskim Zakonom o izvlaštenju u Federaciji BiH, a na osnovu zahtjeva Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EPHZHB).Bosna i Hercegovina skiing resorts

Više od 60 pašnjaka, oranica i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu, ukupne površine veće od 350.000 četvornih metara, dano je nakon izvlaštenja na korištenje tom javnom poduzeću u vlasništvu entitetske vlade.

Zakonska obveza EP HZHB je da vlasnike pozove prije izvlaštenja zemljišta “radi pokušaja sporazumnog rješavanja imovinskopravnih odnosa”.

Mještani, od kojih mnogi žive i rade u inozemstvu, morali su se javiti na poziv EPHZHB, objavljen na internetskoj stranici kompanije, u roku od 15 dana.

Ostavljena im je i mogućnost tužbe pred, u ovom slučaju, Županijskim sudom u Širokom Brijegu.

Iva Miličević je s članovima obitelji i susjedima podnijela tužbu pred tim sudom, a sudski proces je “u tijeku” i ne zna se kad bi se mogao okončati.

U tužbi pred europskim pravobraniteljem i pred domaćim sudom ona i grupa mještana traže da se zaustavi oduzimanje privatnog zemljišta i da se poštuju zakoni i propisi u tom projektu.

Nama stavljaju turbinu 270 metara od kuće, oko 200 metara od groblja. Što će biti ako se ona sruši ili zapali? Hoće li meni led s turbina zimi padati na glavu? Oni bi turbine pravili kao da tu nitko ne živi, kazala je Miličević za RSE.

U Bosni i Hercegovini je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, koja uključuje poljoprivredno i šumsko zemljište.

Država BiH i entitet Federacija BiH nemaju zakon o šumama, dok je Ustavni sud BiH poništio zakon o šumama koji je pokušao donijeti drugi entitet, Republika Srpska (RS).

Ustavni sud BiH je u više odluka naveo da šume i poljoprivredno zemljište ostaju državna imovina i pod zakonskom su zabranom raspolaganja, sve dok se ne donese državni zakon koji bi regulirao to pitanje.

Zakona nema više od tri desetljeća nakon proglašenja samostalnosti, a protive mu se politički predstavnici RS-a koji smatraju da ne postoji državna imovina i da je sve vlasništvo entiteta.

Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegovačke županije je na osnovu županijskog Zakona o šumama, odobrilo krčenje i prenamjenu oko 353.000 četvornih metara državnih šuma i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, za izgradnju vjetroparka.

Županijski zakon nije osporavan pred Ustavnim sudom BiH.

EP HZHB je kao naknadu za krčenje državne šume za izgradnju Vjetroparka Poklečani uplatilo u županijski proračun oko 68.000 eura, a ova elektroprivreda dužna je na drugoj lokaciji posaditi šumu na istoj kvadraturi.

Za oko 2.000 četvornih metara privatne šume, županijski Zakon o šumama ne predviđa plaćanje naknade i EP HZHB vlasnicima ne duguje ništa.

Što kažu ekolozi?

Organizacije za zaštitu okoliša, predvođene međunarodnim Aarhusovim centrom, tvrde da blizina vjetroelektrane zaštićenom nacionalnom parku prirode ugrožava okoliš i stanište mnogih životinjskih vrsta.

Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, kazala je za RSE da Ministarstvo za zaštitu okoliša u entitetu Federacija BiH nije izvršilo prethodnu procjenu utjecaja na okoliš.

Ministarstvo okoliša je u rješenju od 14. listopada navelo da “izrada studije utjecaja na okoliš, s obzirom na lokaciju projekta, nije potrebna” te da vjetropark “neće imati značajan utjecaj na okoliš”, na osnovu čega je ministarstvo energetike izdalo energetsku dozvolu.

Pri tome su se pozvali na uredbu Vlade Federacije BiH (dekret donesen kao podzakonski akt) koja ne navodi decidno za koje projekte je potrebna prethodna procjena utjecaja na okoliš, kazala je Veljović za RSE.

Aarhus centar je pred nadležnim Županijskim sudom u Sarajevu tužio Ministarstvo okoliša Federacije BiH, tražeći da se preispita ta odluka.

Veljović kaže da “takvi okolišni predmeti traju godinama”, a da je sarajevski sud odbacio njihovu tužbu nakon nekoliko mjeseci i naveo da “nije dostavljena u zakonskom roku”. Zbog toga su se žalili Vrhovnim sudu Federacije BiH i čekaju odluku tog apelacijskog suda.

Pravobranitelj BiH podigao je prethodnih godina desetke tužbi protiv različitih razina vlasti zbog nezakonitog raspolaganja državnim zemljištem.

O konkretnom pitanju izuzimanja državne šume i drugog zemljišta zbog izgradnje Vjetroparka Poklečani, iz Pravobraniteljstva BiH nisu mogli odgovoriti na upit Radija Slobodna Europa, navodeći veliki broj takvih predmeta i tražeći od RSE konkretan broj tužbe koju su eventualno podignuli.

Ni iz Javnog poduzeća Elektroprivreda HZHB do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE o pitanjima koje su mještani i ekološke udruge naveli kao sporne.

Mi nećemo odustati. Idemo i na Europski sud za ljudska prava, u Strasbourg, kaže Iva Miličević, mještanka Poklečana.

Ona kaže da mještani ne žele turbine stotinjak metara od svojih domova te da u BiH ima dovoljno mjesta za njihovu izgradnju.

Bosna i Hercegovina većinu električne energije proizvodi u termoelektranama izgrađenima prije više od pola stoljeća.

U Republici Srpskoj posluje Elektroprivreda Republike Srpske, dok u Federaciji BiH djeluju Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu te Elektroprivreda HZHB sa sjedištem u Mostaru.

Sve tri elektroprivrede u vlasništvu su entiteta.

Mostarska elektroprivreda nema termoelektrane te električnu energiju proizvodi u sedam hidroelektrana, zbog čega ovisi o hidrološkoj situaciji, kao i u jednoj vjetroelektrani izgrađenoj u Tomislavgradu, dvadesetak kilometara zapadno od Poklečana.