Već duže vremena u javnosti se govori kako bi obitelji u FBiH uskoro trebale imati jednaka prava neovisno o tome na području koje županije žive.
O isplati dječjeg doplatka u Federaciji BiH dosad su samostalno odlučivale županije kako o financiranju tako i o iznosu koji se mjesečno isplaćuje. Zbog toga je visina te potpore bila neujednačena, a ovisila je, ponajprije, o gospodarskim i financijskim prilikama u županijama.
Kako bi se ta prava ujednačila, Vlada FBiH je tako defnirala Zakon o podršci obitelji s djecom u FBiH, koji uređuje osnove materijalne podrške obiteljima s djecom, kao i postupak, uvjete i način za ostvarivanje prava, financiranje, nadzor i druga značajna pitanja iz ove oblasti.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i predstavnici svih deset resornih županijskih ministarstava usuglasili su oko ovoga zakona uz napomenu da se dječji dodatak uvede na cijelom području Federacije u istom iznosu i da će se financirati iz federalnog proračuna, te da se izjednače porodiljne naknade koje bi se financirale iz županijskih proračuna.
Nacrt zakona predviđa da visina dječjeg dodatka iznosi šest posto od prosječne neto plaće u Federaciji u prethodnoj godini. To bi u ovom trenutku iznosilo 56 KM. Djeca invalidi s 90 posto ili 100 posto invaliditeta, kao i oboljela od određenih zaraznih i teških bolesti, imala bi osam posto od prosječne neto plaće u Federaciji u prethodnoj godini.
Doplatak bi se isplaćivao iz federalnog proračuna jer zakon predviđa i pravo na novčanu pomoć rodiljama koje nisu u radnom odnosu. Ona bi iznosila 30 posto prosječne isplaćene neto plaće u Federaciji za prethodnu godinu. Sredstva za ostvarivanje tog prava išla bi na teret županijskih proračuna, a naknada bi se isplaćivala najdulje godinu dana.
S obzirom na aktualnost ovog pitanja, te s obzirom da cijela FBiH, pa tako i pojedine županije i općine bilježe značajne demografske deficite, portal Jabuka.tv je provjerio koliko se prostora i financijske potpore pruža obiteljima u Županiji Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj županiji te Hercegbosanskoj županiji.
Kontaktirali smo centre za socijalni rad u ukupno 19 općina/gradova u ove tri susjedne županije, te resorna ministarstva.
ŽZH bez dječjeg doplatka, potpore s rodiljama općinske i županijske razine
Kad je riječ o u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gradovi Široki Brijeg i Ljubuški te općina Grude daju po 500 KM jednokratne pomoći svakoj rodilji, dok Općina Posušje još nije uvela ovu vrstu jednokratne naknade. S tom naknadom prvi je krenuo Grad Široki Brijeg koju tu pomoć daje već nekoliko godina, općina Grude je imala ranije posebne kriterije ovisno o kojem djetetu u obitelji radi, da bi odnedavno izjednačila jednokratnu pomoć za sve rodilje u iznosu od 500 KM. Istu jednokratnu pomoć je prije nešto manje od dvije godine uveo je i Grad Ljubuški, doznaje portal Jabuka.tv od općinskih i gradskih centara za socijalni rad.
Županija Zapadnohercegovačka daje 300 KM jednokratne pomoći zaposlenim majkama, a 500 KM nezaposlenim. S druge strane nezaposlene majke ostvaraju pravo i na mjesečnu potporu od 250 KM u trajanju od šest mjeseci.
Za vrijeme porodiljnog dopusta, majke zaposlene u državnim institucijama i tvrtkama primaju redovito primaju plaću bez toplog obroka, a majkama zaposlenima u privatnom sektoru plaću u iznosu od 80 do 100 % isplaćuje poslodavac, a refundiraju mu se troškovi u iznosu od 80 %. U praksi, nemali broj poslodavaca pokrivaju ostatak iznosa plaće do 100 %, doznajemo iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH.
Dječji dodatak u ŽZH za sada nije isplaćivan, a trebao bi se početi isplaćivati od 1. siječnja 2021.
Mostar, Čapljina i Stolac bez jednokratnih potpora, posebni uvjeti Vlade HNŽ
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, jednokratne novčane potpore za svako novorođeno dijete daju općine Jablanica, Konjic, Čitluk, Neum, Ravno i Prozor-Rama. A prema informacija do kojih je došao portal Jabuka.tv gradovi Mostar i Čapljina te općina Stolac ne izdvajaju iz svog proračuna posebne jednokratne naknade za svako novorođeno dijete.
Općina Jablanica daje za svako novorođeno dijete novčanu jednokratnu novčanu potporu i to po kriteriju broja djece u obitelji. Oni odlukom Općinskog vijeća izdvajaju 500 KM za prvo dijete u obitelji, 1.000 KM za drugo, 1.500 KM za treće, a za četvrto i svako sljedeće izdvajaju 2.000 KM jednokratne potpore. S druge strane općina Konjic daje jednokratnu potporu za svako novorođeno dijete na prostoru općine u iznosu od 500 KM.
Posebni kriteriji su određeni i u općinama Čitluk i Neum. Tako Općina Čitluk, ako se radi o prvom ili drugom djetetu u obitelji daje jednokratnu potporu u iznosu od 200 KM, za treće 300 KM, za četvrto 500 KM, a za peto i sve više od toga daje jednokratnu potporu u iznosu od 1.000 KM. Općinske vlasti u Neumu su također definirale jednokratne potpore za rodilje po broju djece u obitelji. Tako se iz neumskog proračuna izdvaja za prvo, drugo i treće dijete obitelji jednokratna potpora u iznosu od 400 KM, dok za svako sljedeće dijete dobiva se potpora u iznosu od 700 KM.
Znatno više jednokratne potpore za rodilje prisutne se u općinama Prozor-Rama i Ravno, što je možda bilo i za očekivati. Općina Prozor-Rama, koja ima i značajan prostor u svom proračunu, tako daje jednokratnu novčanu potporu za svako novorođeno dijete i to po posebnom kriteriju. Za prvo dijete u obitelji izdvaja se iznos od 1.000 KM, za drugo 1.500 KM, a za svako sljedeće predviđen je iznos od 2.000 KM uz naravno ostvarene uvjete po općinskom pravilniku.
Najviše jednokratne pomoći porodiljama u HNŽ-u ima najmalobrojnija općina, a to je općina Ravno. Iz njihovog općinskog proračuna predviđena je pomoć po kriteriju broja djece u obitelji. Tako je za prvorođeno dijete predviđen iznos od 1.000 KM, drugo rođeno 1.500 KM, treće rođeno 2.000 KM, četvrto rođeno 3.000 KM, peto rođeno 5.000 KM, šesto rođeno 8.000 KM, a u šali su nam rekli da bi mogli ići i do milijun KM jer to ne bi ugrozilo proračun.
Kad je riječ o županijskim vlastima, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije daje jednokratnu novčanu (uz ostvarene zakonske uvjete) za svako novorođeno dijete u iznosu od 400 KM. Zaposlene majke, neovisno rade li u javnom ili u privatnom sektoru, po odlasku na porodiljni dopust primaju godinu dana (ili onoliko koliko ostanu na porodiljnom dopustu) mjesečnu naknadu u iznosu od 40 % plaće koju su primale u posljednjih šest mjeseci prije odlaska na porodiljni dopust. Županija refundira poslodavcima troškove u iznosu od 40 %.
Nezaposlene majke ostvaruju pravo, ako ispunjavaju definirane zakonske uvjete, mjesečne naknade u trajanju od šest mjeseci, koja iznosi 40 % od prosječne plaće u FBiH, što bi prema posljednjim podacima o prosječnoj plaći u FBiH iznosilo nešto više od 370 KM.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji, svako dijete (po zakonskim uvjetima) ostvaruje pravo na minimalan dječji dodatak (doplatak) u iznosu od 30 KM mjesečno, a to pravo može uživati sve do kraja trajanja školovanja, što uključuje i studiranje. Po prekidu ili završetka studija, pravo na dječji dodatak prestaje, a svakako najkasnije može trajati do 26 godine života. Također posebnim zakonskim uvjetima za dijete bez jednog ili oba roditelja te za dijete s invaliditetom definiran je dječji dodatak u iznosu od 40 KM, doznaje portal Jabuka.tv.
Na prostoru demografski pogođene Hercegbosanske županije, praktično svi gradovi i općine daju jednokratnu novčanu potporu rodiljama za opremu djeteta.
Načelnik Općine Glamoč daje za svako novorođeno dijete na prostoru općine jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 200 KM, a iz Općine Drvar daju 500 KM za svako novorođeno dijete, jednako kao i iz Općine Bosansko Grahovo. Također iz Općine Tomislavgrad izdvajaju za svako novorođeno dijete 600 KM iz općinskog proračuna.
Općina Kupres je uzela u obzir brojnost djece u obitelji i prema odluci Općinskog vijeća, za prvo dijete u obitelji dobije se naknada od 500 KM, za drugo 750 KM, za treće 1.500 KM, za četvrto 3.000 KM, za svako sljedeće po 5.000 KM. A kad je riječ o Gradu Livnu, oni iz proračuna izdvajaju 500 KM za prvo i drugo dijete u obitelji, a za treće i svako iduće daju 600 KM jednokratne potpore.
Da bi se ostvarila prava na sve novčane potpore na prostoru Hercegbosanske županije, uvjet je da rodilja mora imati prebivalište u HBŽ-u barem tri godine. Vlada HBŽ-a je također odredila da se svim nezaposlenim majkama (uz ostvarene uvjete) dodijeli jednokratna pomoć u iznosu od 300 KM, te mjesečna naknada u trajanju godina dana djetetova života u iznosu od 100 KM. Ovo pravo ostvaruju rodilje koje su prijavljene na Zavod za zapošljavanje te rodilje koje su u radnom odnosu manjem od mjesec dana.
Kad je riječ o zaposlenim majkama, one tijekom porodiljnog dopusta mjesečno primaju iznos od 80 % ukupne redovne plaće, doznao je portal Jabuka.tv od strane općinskih Centara za socijalni rad, koji primaju zahtjeve obradi prava rodilja.
Od 2018. godine na području Hercegbosanske županije donesena je i odluka o doplatku za djecu. Sredstva se osiguravaju u Proračunu Hercegbosanske županije te se isplaćuju u mjesečnom iznosu od 30 KM po djetetu. Pravo teče do navršene 15. godine života djeteta.
(www.jabuka.tv | Goran Kutle )
