Dok cijela Europa godinama bilježi negativne demografske trendove, pa tako i Bosna i Hercegovina, jedna mala hercegovačka regija doživljava svojevrsni baby boom, zahvaljujući dobro osmišljenim demografskim mjerama, koji bi mogli primijeniti i drugi, piše Hrvatski Medijski Servis.

Naime, Vlada Županije zapadnohercegovačke prije dvije godine odlučila je za svako treće i sljedeće dijete izdvajati po 500 KM do navršene djetetove 7 godine. Uz to nezaposlene majke godinu dana mjesečno dobivaju porodiljsku naknadu od 350 KM mjesečno, a za opremanje djeteta po njegovom rođenju izdvaja se 500 KM. Financira se i prijevoz učenika, osiguravaju besplatni udžbenici za prvašiće. Za sve te mjere iz proračuna ŽZH izdvaja se na godišnjoj razini gotovo 15 milijuna KM što je nešto manje od 10 posto proračuna koji ove godine iznosi 165 milijuna KM.

Rezultati su više nego pozitivni. Ne samo da ŽZH, jedina u F BiH ima pozitivan prirodni priraštaj, već se broj djece u dvije godine povećao za skoro pedeset posto.

Prema podatcima ministrice financija Županije zapadnohercegovačke Blagice Leko 2022. kada se počelo s primjenom odluke o izdvajanju po 500 KM za treće i svako sljedeće dijete rođeno je 706 djece, sljedeće 2023. taj broj je porastao na 823, a u prvih 11 mjeseci ove godine broj novorođene djece narastao je na 935 i do kraja godine, očekuje se da će biti rođeno oko 1000 djece.

Uz to u prvih devet mjeseci ove godini se iz inozemstva u ŽZH vratilo 67 djece sa svojim roditeljima.

Sve ovo je moguće i zahvaljujući izuzetno razvijenom gospodarstvu ove županije, koje je uglavnom izvozno orijentirano i najrazvijenije u BiH, pa se već sada osjeća nedostatak radne snage, zbog čega su poslodavci prisiljeni stalno povećavati plaće kako bi zadržali radnike.

Uz demografsku i gospodarsku revitalizaciju jedan od prioriteta Vlade ŽZH je, po riječima premijera Predraga Čovića, i reforma obrazovanje, u koju se krenulo prošli tjedan, kako bi se prilagodilo zahtjevima tržišta. Uz ostalo uvodi se, po uzoru na Njemačku i Austriju dualno obrazovanje gdje je predviđeno da se polovica teorijske nastave izvodi u učionicama, a druga polovica praktična nastava u tvrtkama koje za to iskažu interes.