Uskok je u ponedjeljak proširio istragu u aferi ”Vjetroelektrane” protiv bivše državne tajnice i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Rimac, bivše ministrice Gabrijele Žalac i još šestero osumnjičenika zbog primanja i davanja mita, trgovanja utjecajem i zlouporabe položaja i ovlasti.

Pored HDT-ovih bivših dužnosnica trećim proširenjem istrage su obuhvaćeni bivši pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) Tomislav Plavšić i v.d. predstojnice Ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji Edita Grubišić.

Tužiteljstvo je po treći put proširilo istragu nakon što je osječki PNUSKOK nakon dovršetka kriminalističke istrage nadopunio kaznenu prijavu od 29. svibnja 2020., priopćilo je Ravnateljstvo policije.

Tužiteljstvo je u priopćenju, u kojem navodi samo godišta osumnjičenika, istaknulo kako sumnja da je Rimac od studenoga 2017. do 29. svibnja 2020. prema ranijem dogovoru s poduzetnicima Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem za mjesečnu nagradu od 40.000 kuna pogodovala njihovoj tvrtki C.E.M.P. radi pribavljanja nepripadne koristi.

Rimac je, dodao je Uskok, pritom koristila svoj položaj državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla kroz višegodišnje obnašanje dužnosti gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru.

Rimac i Žalac za nezakonitosti koristile politički autoritet

Uskok je precizirao da je Rimac radi odobrenja kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), zajedno sa Žalac koja je također koristila autoritet ministrice te članice nadzornog odbora HBOR-a, od ostalih članova tog odbora tražila podršku i suglasnost da se neovisno o ispunjavanju uvjeta Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kreditiranje vjetroparka.

Rimac i Žalac su, dodao je Uskok, tražile od predsjednice Uprave HBOR-a Tamare Perko da Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki odobri kredit od 130 milijuna eura, da smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe njihove tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR prije donesene odluke o odobravanju kredita neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je Perko odbila učiniti.

Tužiteljstvo je dodalo da je Žalac i sama učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora HBOR-a te od njih, iako im još nisu bili dostavljeni podaci o projektu, tražila podršku prilikom davanja suglasnosti na odluku uprave banke o odobrenju kredita.

Rimac je na Bašićevo i Stipićevo traženje učestalo kontaktirala predsjednika uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) i tražila odobravanje kredita od najmanje 30 milijuna eura za C.E.M.P. neovisno o ispunjavanju uvjeta kao i da banka ne inzistira na dostavi potrebne dokumentacije te da se ublaže sredstva osiguranja i maksimalno ubrza realizacija kredita.

Nakon što je C.E.M.P. zatražilo odobrenje kredita od HPB-a, Bašić je od predsjednika uprave HPB-a zatražio kredit od 50 milijuna eura te mu ponudio da će mu se u tom slučaju odužiti, a što je čelnik HPB-a odbio učiniti. Rimac je zatim, nadodao je Uskok, ponovno kontaktirala direktora HPB-a i tražila ubrzanje isplate novca, dok je Žalac na njezino traženje kontaktirala Perko i tražila da se ubra puštanje druge tranše kredita. Bašić je Rimac za pomoć pri pogodovanju platio jedrenje u kolovozu 2019. u vrijednosti od 15.174 kuna, precizirao je Uskok.

Uskok: Rimac intervenirala u HOPS-u i HERA-i

Nadalje je Rimac kontaktirala Plavšića i zatražila da Bašićevoj i Stipićevoj tvrtki osigura zaključivanje ugovora potrebnih za daljnji razvoj, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetroelektranu, a što je on i učinio iako je znao da C.E.M.P. ne ispunjava potrebne uvjete.

Uskok je naveo da je Plavšić na zahtjev Josipe Rimac zaključio s Bašićevom i Stipićevom tvrtkom ugovor o korištenju mreže vjetroelektrane iako C.E.M.P. nije dostavio dokaz o vlasništvu nad građevinom koja se priključuje na mrežu. Na temelju toga je zaključio i ugovor kojim je C.E.M.P.-u omogućio da bez ispunjavanja propisanih uvjeta privremeno priključi pogon vjetroelektrane na prijenosnu mrežu.

Rimac je navodno učestalo kontaktirala i predsjednika upravnog vijeća HERA-e Tomislava Jurekovića od kojeg je tražila da za C.E.M.P. osigura produljenje statusa povlaštenog proizvođača i izdavanje dozvole za rad. Iako je C.E.M.P. ne ispunjava uvjete Jureković je na to pristao, zauzvrat traživši od Rimac da njegovoj prijateljici osigura radno mjesto višeg inspektora u Državnom inspektoratu, što je državna tajnica obećala učiniti.

Jureković je također na traženje Rimac osigurao da upravno vijeće HERA-e C.E.M.P.-u izda petogodišnju dozvolu za proizvodnju električne energije, iako je znao da C.E.M.P. nije priložio potrebe dokaze o ispunjenju uvjeta.

Tumačenja pravilnika u korist C.E.M.P-a

Uz to, Uskok sumnja da je Rimac radi produljenja roka korištenja HBOR-ovih i HPB-ovih kredita zatražila od bivšeg pomoćnika ministra zaštite okoliša Validžića osigura donošenje odgovarajućih tumačenja kojim bi se bankama prezentiralo kako ne postoji opasnost da C.E.M.P. izgubi status povlaštenog proizvođača električne energije.

Validžić je, dodao je Uskok, na to pristao te je ministarstvo zaštite okoliša u konačnici izdalo tumačenje koje je on supotpisao, pri čemu nisu bile naveden sve relevantne odredbe mjerodavnog pravilnika pa tako ni one u kojima se navode uvjeti za raskid ugovora o otkupu električne energije. C.E.M.P. je takvo tumačenje dostavilo bankama uz zahtjeve za produljenje roka korištenja kredita koji im je i odobren, nadodao je Uskok.

Osim toga, Uskok sumnja da je Edita Grubišić kao v.d. predstojnice ureda državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji tijekom provedbe javnih natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme, a na traženje Rimac da za četiri osobe osigura ostvarivanje najboljih rezultata u testiranju i zapošljavanju, prije provođenja testiranja posredstvom Rimac dostavila tim osobama pitanja i zadatke te im omogućila ostvarivanje najboljih rezultata.

Grubišić je nakon toga donijela rješenja o njihovom prijemu u državnu službu u kninskoj ispostavi Ureda državne uprave u Šibenskoj-kninskoj županiji, zaključio je Uskok.

(Hina)