U srcu hercegovačkog krša, tamo gdje se na prvi pogled vidi samo kamen, Drago Čolak iz Grljevića već tri desetljeća stvara – maslinik koji je postao simbol upornosti, ljubavi prema zemlji i seoskog turizma.

S više od 1000 zasađenih stabala i ručno probijenih desetak kilometara pristupnih staza, Drago je pokazao kako se iz tvrdog krša može izroditi “tekuće zlato”.

Reportažu o njegovu radu snimio je novinar Mario Brkić za Glas Hercegovine.

“Starinski” rad i vrhunsko ulje

U berbu Drago kreće u listopadu, uz obitelj i prijatelje, bez strojeva – ručno. Objašnjava kako je takav pristup sporiji, ali štiti plod i stablo, a ulje je čišće već u samoj uljari zahvaljujući današnjim separatorima. Ovisno o godini i sorti, za litru ulja treba otprilike 6–10 kg maslina.

Najvažnije je da su masline čiste i neoštećene. Ovdje je sve kamen, bez zemlje. Putovi su ručno nasipani, suhozidi složeni kamen po kamen. To je već ljubav, ne samo interes, kaže Drago.

Njegovo je maslinovo ulje na hercegovačkim smotrama više puta nagrađeno zlatom, a struka hvali stabilan profil i polifenole koji se, očekivano, smanjuju s vremenom, pa je mlado ulje najintenzivnije, prenosi Ljportal.

Brojke i činjenice

• 1000 zasađenih stabala masline
• 10 km ručno probijenih i nasipanih staza, suhozidi duž cijelog maslinika
• Berba: ručno, ručna rezidba (≈ 1,5 sati po stablu)
• Prinos godišnje (varira po rodu): 3–4 t ploda
• Litru ulja daje 6–10 kg maslina (ovisno o godini i sorti)
• Višestruke zlatne medalje na hercegovačkim sajmovima maslinara

Šira slika: od masline do zajednice

Dragin primjer već je potaknuo sumještane da sade masline i vraćaju se ognjištima. U kontekstu podataka da je u zapadnoj Hercegovini zasađeno više od 700.000 stabala, priče poput ove pokazuju kako maslinarstvo i turizam mogu zajedno oplemeniti krš – i ekonomski i kulturno.