Tijekom godina sve više građana napušta Bosnu i Hercegovinu trbuhom za kruhom, a mnogi od njih, kada za to imaju uvjete, odriču se i državljanstva BIH, što je samo u prvoj polovici ove godine učinilo 597 osoba.

To pokazuju podaci Ministarstva civilnih poslova BIH, a u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, broj onih koji su se odrekli državljanstva manji je nego u istom razdoblju prošle godine.

“Od 1. siječnja do 1. srpnja 2024. godine ukupno 929 osoba se odreklo državljanstva BIH. Nadalje, od 1. siječnja do 1. srpnja 2025. godine 597 osoba se odreklo državljanstva”, naveli su za “Nezavisne novine”.

S druge strane, dok se neki odriču državljanstva, ima i onih koji podnose zahtjeve za dobivanje bh. dokumenata. Međutim, i taj broj je manji u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Od 1. siječnja do 1. srpnja 2024. u državljanstvo Bosne i Hercegovine primljeno je 238 osoba, a od 1. siječnja 2025. do 1. srpnja 2025. u državljanstvo Bosne i Hercegovine primljeno je 206 osoba”, ističu iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine za “Nezavisne novine”.

Odricanje od državljanstva nije besplatno, već se cijene razlikuju i u odnosu na to čije se državljanstvo stječe.

“Odricanje od državljanstva nije besplatno, pa osobe koje podnose zahtjev za odricanje od državljanstva BiH podnose uplatnicu od 200 KM za osobe koje imaju ili stječu državljanstvo zemalja bivše SFRJ, po predmetu. Osobe koje imaju ili stječu državljanstvo drugih zemalja podnose uplatnicu od 800 KM administrativne pristojbe po predmetu”, objašnjavaju iz ministarstva.

Iako oni koji više ne žele imati bh. državljanstvo ne moraju navoditi razloge za odricanje od državljanstva, Aleksandar Čavić, demograf, u intervjuu za “Nezavisne novine” navodi da je najčešći razlog uzimanje državljanstva druge zemlje koja ne dopušta dvojno državljanstvo.

“Uglavnom, prema mom iskustvu i istraživanjima u koja sam imao uvid, to je zbog stjecanja državljanstva drugih zemalja koje ne dopuštaju stjecanje svog državljanstva kao dvojnog. Drugi slučaj, ljudi s trajnom namjerom da se negdje presele, kada ostvare pravo na državljanstvo, jednostavno više ne žele imati nikakve veze sa svojom zemljom podrijetla, pa ga se odriču”, kaže za “Nezavisne novine”.

Kako Čavić dodaje, imamo jaku i brojnu emigraciju, odnosno negativan migracijski saldo.

Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integraciju u Bosni i Hercegovini, ranije je za “Nezavisne novine” komentirala cijene odricanja od državljanstva, navodeći da je to preskupo.

„Kako nije skupo? Dopustili smo im da rade što žele. Tko su oni? To su političari koji traže samo novac. Nema riječi koliko je ovo protiv naroda i istih birača koji su glasali za njih. Moramo reagirati, na nama je. Kako? Jesu li ljudi umorni? Je li hitno da ljudi dobiju papir za ostanak u zemljama koje ih to traže? Ali licemjerno je da se toliko novca uzima za odricanje od državljanstva“, rekla je.