Osam milijardi maraka robne razmjene na više od tisuću kilometara dugoj granici između BiH i Hrvatske najsažetiji je mogući opis iznimno snažnih i produktivnih ekonomskih odnosa dviju susjednih i prijateljskih zemalja, a uz čije rezultate raste kvaliteta života s obiju strana granice, piše Večernji list BiH.

No, da bi se takva dinamika unaprijedila, u razdoblju koje je pred nama potrebno je osigurati bolju protočnost, posebice lako kvarljivih roba.

Tijekom nedavnog sastanka koji su predstavnici BiH i RH imali u Zagrebu bilo je govora o nizu pitanja u segmentu prometa roba, pa tako i iz vizure omogućavanja fitosanitarne i veterinarske kontrole na prijelazima.

Važni razgovori

Bh. izaslanstvo činili su ministar prometa i veza Edin Forto, zamjenik ministra Ognjen Janjić te dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, a domaćin je bio ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković. Vuković je poseban naglasak stavio na tematiku koja iznimno zanima poslovnu zajednicu u BiH. Radi se o pitanju kako će se procesi nakon ulaska Hrvatske u Schengen reflektirati na dinamiku vanjske trgovine, a napose izvoza roba iz BiH.

Budući da na 1100 kilometara granice trenutačno postoje dva granična prijelaza s potpunom inspekcijskom kontrolom, tzv. BIP-ovi (fitosanitarna i veterinarska kontrola), već se dulje vrijeme lobira za otvaranje još jednog, a o tome se ovoga tjedna i postigla suglasnost – oko statusa graničnog prijelaza Svilaj. Ipak, i dalje će se nastojati postići dogovor da se za istu namjenu osposobi i granični prijelaz Izačić.

Vuković je za Fenu potvrdio kako postoji veliko razumijevanje Vlade Republike Hrvatske, o čemu su se uvjerili na sastanku. U tom je kontekstu potvrdio kako će granični prijelaz Svilaj ući u kategoriju BIP-ova, odnosno biti opremljen za fitosanitarni i veterinarski nadzor, dodavši kako BiH nastavlja s naporima kako bi se isto osiguralo i za granični prijelaz Izačić koji u ovom trenutku ima fitosanitaciju, ali nema veterinarsku kontrolu.

Kada je riječ o prijevozu roba kamionima s područja zapada BiH, a koji bi išli preko Bihaća u RH, Vuković je objasnio kako im je Butković potvrdio da se na području Karlovca radi na obilaznici brze ceste, što znači da će se riješiti eventualnih gužvi i zastoja.

Ono što je osobito važno za vozače teretnih vozila iz BiH je i duljina boravka na prostoru Schengena, koja je ograničena na 90 dana, a što bi trebalo, smatraju predstavnici iz BiH, izmijeniti, pa je tako zatraženo usklađivanje sa smjernicama EU-a da oni budu izuzeti kao što su piloti, strojovođe, brodari.

Kako bi se dodatno osigurala konkurentnost, jedan od zahtjeva na kojemu inzistira Vanjskotrgovinska komora je usklađivanje radnog vremena Državnog inspektorata R. Hrvatske, u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe, s radnim vremenom Inspektorata BiH, a u sezoni bi pritom trebalo omogućiti produljenje radnog vremena inspektora RH. S druge strane, u kontekstu onoga što je potrebno učiniti u BiH, žurno je potrebno poduzeti sve aktivnosti u vezi s uvođenjem elektroničkog potpisa kako bi se ubrzalo elektroničko poslovanje s carinskim tijelima Hrvatske, što bi umnogome olakšalo rad gospodarstvenika i inspekcijskih tijela.

Upravo su ovo i zaključci nedavno održanog poslovno-dijaloškog foruma o temi “Efekti ulaska Republike Hrvatske u Schengen iz kuta ekonomske suradnje RH/EU/BiH” u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i Hrvatske gospodarske komore u cilju pružanja podrške i informacija domaćim gospodarstvenicima te približavanja novonastalih promjena ulaskom RH u schengensku zonu Europske ekonomske zajednice.

Jačanje

Uvidom u podatke za samo prošlu godinu, a koji, između ostaloga, ukazuju na kontinuiran rast vrijednosti trgovine, vidljivo je kako je RH na prvom mjestu od svih država po ukupnoj razmjeni, a osim toga je i prostor preko kojeg idu robe i za druge države članice Europske unije. U 2022. godini obujam razmjene s Hrvatskom iznosio je 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48% u odnosu na 2021. godinu. Izvoz je iznosio 2,6 milijardi KM, što je više za 700 mil. KM ili 36%, a uvoz 5,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,9 mlrd. ili 56%. Navedeno svakako govori i u prilog potrebi da se unutar BiH što prije započne s obukom i pripremom bh. vozača za uvođenje novog sustava ETIAS (Europski sustav putnih informacija i autorizacije) i EES sustava ulaza/izlaza. ETIAS je osobito važan jer će tražiti posjedovanje odobrenja koje će vrijediti tri godine te bi tvrtke što prije trebale svojim vozačima osigurati navedeni dokument.