Kriza na istoku Europe, poremećeni lanci opskrbe još od vremena početka pandemije, izniman rast cijena energenata, a posljedično i prehrambenih proizvoda, samo su neki od razloga zbog kojih sve više sazrijeva svijest unutar BiH o potrebi okretanja zadovoljavanju vlastitih potreba za nizom proizvoda koje smo do sada uvozili u većim količinama, piše Večernji list BiH.

Radna snaga

Kapaciteti postoje, no radna snaga je u startu ograničavajući čimbenik budući da je iznimno teško naći radnike koji će raditi, primjerice, u poljoprivredi, dijelom i zbog činjenice da se poljoprivredna proizvodnja do unatrag par godina percipirala kao neisplativ oblik privređivanja. Stanje nije mnogo bolje ni danas, no rast poticaja, kao i mjere koje se donose u posljednje vrijeme, pokazuju kako bi se na poljoprivredu uskoro moglo gledati kao na zanimanje koje ima svijetlu budućnost.

Za to vrijeme BiH, uz učinkovito iskorištavanje potencijala koje ima i jačanje poticajnih mjera, može zadovoljiti vlastite potrebe za pšenicom, voćem, povrećem kao i uljaricama. No, u državi postoji potencijal i za povećanje opsega proizvodnje niza drugih proizvoda, počevši od energetike, odnosno električne energije, pa do drva za ogrjev, ali i sve druge potrebe u kućanstvima. Tomu svjedoče i podaci o izvozu. Naime, analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH za proteklu godinu pokazala je kako je iz BiH izvezeno električne energije u vrijednosti od 830,04 milijuna maraka, a što je znatan rast u odnosu na 2020. kada je ta brojka iznosila 497,19 milijuna maraka. Energetski potencijali BiH, a posebno iz vodnih izvora, ali i u kontekstu energije dobivene iz vjetra i sunca jedan su od prepoznatljivih prednosti BiH s kojom se može nametnuti na regionalnom tržištu. Proizvodnja energije iz drveta također je jedna od prilika za domaće gospodarstvo u vremenu krize, a tomu svjedoči i podatak prema kojemu je iz BiH prošle godine izvezeno drvnih trupaca u vrijednosti od 457,55 milijuna KM. S druge strane, ono gdje bi BiH mogla napraviti veći iskorak je proizvodnja hrane, počevši od žitarica, preko voća i povrća pa do ulja, no, prije toga nužno je provesti nekoliko strukturnih koraka koji bi omogućili jeftiniju sjetvu, bolju tehničko-tehnološku opremljenost te u konačnici isplativije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Federacija je ovogodišnjim odlukama krenula u tom smjeru pa tako poticaj za poljoprivrednu proizvodnju iznosi 106 milijuna KM i predstavlja povećanje za 22 posto ili 19 mil. KM u odnosu na 2021. Planiranjem sredstava za nabavu robnih rezervi u ukupnom iznosu od 20 milijuna KM, Vlada FBiH ima namjeru u slučajevima potrebe intervenirati kroz set mjera, a sredstva su namijenjena i za sufinanciranje proljetne sjetve pšenice i otkup jesenje žetve u FBiH. Također, Vlada je, na prijedlog Federalne direkcije robnih rezervi, donijela odluku o davanju na trajno korištenje bez naknade dizelsko gorivo u količini od 1,400.000 litara iz postojećih zaliha federalnih robnih rezervi poljoprivrednim proizvođačima (50 litara goriva po hektaru).

Dovoljne količine

Sve navedeno zamišljeno je kako bi povećalo opseg proizvodnje hrane u ovoj godini, a prema tvrdnjama samih proizvođača, nestašica neće biti. Predsjednik Uprave AS Holdinga Rusmir Hrvić izjavio je da kao najveći proizvođač brašna u BiH ova kompanija prioritetno nastoji zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. – Cijene pšenice na svjetskim burzama su u stalnom porastu, a u proteklih nekoliko tjedana uvećane su i nekoliko puta. Pojačana je potražnja i narudžbe iz inozemstva, ali mi smo odlučili reducirati izvoz i prioritetno zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. Učinit ćemo sve što je potrebno kako bh. tržište ne bi oskudijevalo s brašnom i drugim prehrambenim proizvodima na koje smo fokusirani – ističe Hrvić u izjavi za Fenu. On kaže da su u AS Holdingu svjesni činjenice da su vodeći proizvođač hrane u BiH i da kao odgovorna domaća kompanija poduzimaju konkretne mjere da ne dođe do nestašice njihovih proizvoda, ali da ne mogu utjecati na zaista ogromne poremećaje na globalnom tržištu odakle dolaze sirovine. Poručio je i kako će mjere koje su u AS Holdingu poduzeli i poduzimaju sigurno pomoći da udar na naše tržište bude što manji i da građani BiH imaju dovoljne količine brašna i drugih naših proizvoda. Poruke o tomu da su količine dovoljne, stigle su nedavno i iz Odžaka kada je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić od predstavnika mlinarske industrije dobio uvjerenja da su količine koje posjeduju ovi mlinovi dostatne do nove žetve.