Bosna i Hercegovina zauzima 49. mjesto od 193 zemlje članice Ujedinjenih naroda po zastupljenosti organiziranog kriminala, dok je među 44 europske zemlje peta na listi. Podaci su to Globalnog indeksa organiziranog kriminala za 2020. godinu.

Prvo mjesto na svjetskoj listi zauzima Demokratska Republika Kongo, druga je Kolumbija, a treći Mjanmar. Ove podatke objavila je Globalna inicijativa, organizacija sa sjedištem u Švicarskoj.

BiH je pozicionirana na 49. mjesto sa 5,89 indeksnih poena. Susjedna Srbija je na 33. mjestu i prva od europskih zemalja na ovoj listi. Ispred BiH je i Crna Gora koja je zauzela 45. poziciju, Sjeverna Makedonija je na 74. mjestu, Hrvatska 85., a Slovenija 132.

Analiza kriminalnih aktivnosti u BiH

Iz švicarske organizacije navode da je BiH važna tranzitna i skladišna zemlja za droge poput heroina i kanabisa koji idu u Europu, ali i u nešto manjoj količini MDMA i ekstazi. Kanabis se iz Albanije transportira u BiH odakle se krijumčari u zemlje Zapadne Europe. Navodi se da je tržište kokaina manje prisutno u BiH, ali da su uočene povezanosti kriminalnih organizacija u entitetu Republika Srpska i latinoameričkih trgovaca ovom drogom.

Kada je riječ o trgovini ljudima, navodi se kako je BiH važna zemlja za tranzitiranje osobama kineskog, indijskog i turskog porijekla koje su žrtve seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada, no isti je slučaj i s domaćim žrtvama.

Građani BiH su često žrtve prisilnog rada u građevinskoj industriji i drugim sektorima u susjednim balkanskim i europskim zemljama. Građankama BiH i djevojkama se trguje radi seksualne eksploatacije u privatnim stanovima i motelima. Posebno su marginalizirani Romi, stoji u izvještaju, prenosi Klix.

U BiH je zastupljen i ekološki kriminal, a uglavnom se odnosi na trgovanje drvetom i drvnim prerađevinama, kao i nezakonito ubijanje i proizvodnju mesa od zaštićenih/ilegalnih životinja (npr. prepelice). Navodi se kako je nelegalni izvoz olakšan rupama u zakonodavnim i carinskim regulatornim okvirima.

Zaključuje se da su akteri kriminala u BiH domaća mafija, organizirane kriminalne mreže, strane kriminalne grupe, ali i državni službenici. Oni imaju značajnu ulogu u svjetskom kriminalu, posebno kada je riječ o trgovini drogom (heroin) i oružjem. Navodi se da je većina mafijaških mreža u BiH podijeljeno po nacionalnoj liniji, ali da oni ipak usko surađuju. S obzirom na to da je stupanj korupcije visok, ističe se da mnogi kriminalni akteri uživaju zaštitu od pojedinaca koji se nalaze u državnom aparatu.

Neki članovi kriminalnih grupa su zaposleni u državnim institucijama, dok su drugi članovi dominantnih političkih stranaka, stoji u izvještaju.

Pošast koja pogađa sve

Kako navode iz Globalne inicijative, Globalni indeks organiziranog kriminala rezultat je dvogodišnjeg nastojanja da se ocijeni razina kriminala i otpornost u 193 zemlje članice UN-a.

Nadamo se da će putem ovih podataka Indeks pomoći u stvaranju istinski globalnog odgovora na sveprisutnu prijetnju transnacionalnog organiziranog kriminala, naveli su.

Kako dodaju, organizirani kriminal je pošast koja pogađa zemlje u svakom kutku svijeta, od malih otočnih država do velikih ekonomskih velesila, i temeljni je pokretač mnogih velikih geopolitičkih izazova, uključujući sukobe, političku nestabilnost i prisilne migracije.

Međutim, zbog svoje tajne prirode, često se malo zna o tome kako organizirani kriminal djeluje u svakoj zemlji. Kako bi se riješio ovaj jaz u znanju, razvijen Globalni indeks organiziranog kriminala, jedinstveni analitički alat.

Rezultati prvog izdanja Indeksa globalnog organiziranog kriminala, prikazani u vodećem izvještaju i na interaktivnoj web stranici Indexa, daju zabrinjavajuću sliku o obujmu, razmjeru i utjecaju organiziranog kriminala u 2020.

Kriminalci iskoristili pandemiju

Kao zaključak za 2020. godinu, Indeks također naglašava prilagodljivost organiziranog kriminala pandemiji.

Suočeni s blokadama i ograničenjima putovanja, kriminalci ne samo da su preuredili svoje redovno poslovanje, već su i iskoristili nove mogućnosti koje predstavlja globalna zdravstvena kriza. Pojedinci, zajednice i poduzeća koji se bore da opstanu također su postali sve ranjiviji na ponašanje organiziranog kriminala, bilo kao žrtve ili kao počinitelji, iako češće zbog nepostojanja bilo kakvih održivih alternativa, zaključuje se.