Zbog iseljavanja građana u inozemstvo, ali i zbog sve manjeg broja novorođenih, u posljednjih pet godina škole u BiH bilježe manjak od čak 11.430 učenika u srednjim školama, piše Večernji list BiH.

Kako je prikazano u podacima Federalnog zavoda za statistiku, od školske 2017./2018. pa do 2021./2022. bilježi se konstantan pad broja upisanih učenika u srednje škole. Naime, broj iz školske godine 2017./2018., kada su upisana 81.454 učenika, 2021./2022. pao je na 70.024 učenika u srednjim školama.

U petogodišnjoj analizi od 2017./2018. do 2021./2022. školske godine, koju su predstavili statističari Federalnog zavoda za statistiku, samo gimnaziju biralo je 4636 učenika manje. Tehničke i srodne škole su tijekom promatranih godina izgubile nešto manje učenika – 4391. Stručne škole su 2021./2022., u odnosu na 2017./2018., imale 2282 upisana učenika manje, javlja Večernji list.

Vjerske srednje škole imale su najmanji pad broja upisanih učenika. Prve prikazane školske godine (2017./2018.) upisano je 2229 učenika, a posljednje (2021./2022.) 2108 učenika. Zanimljiv je podatak da su jedino umjetničke škole na području Federacije BiH bilježile veći broj učenika. Školske 2017./2018. umjetničku školu upisalo je 879 učenika, a 2021./2022. upisano je 939 učenika. U škole za učenike s posebnim potrebama u pet godina upisano je 60 učenika manje.

U 214 škola u školskoj godini 2021./2022. na području FBiH bilo je 3695 odjela, a najviše su ih imale tehničke i srodne škole – 1857. Najviše odjela imale su škole u Tuzlanskoj županiji – 725, Sarajevskoj – 680, Zeničko-dobojskoj – 649. Škole Unsko-sanske županije imale su 350 odjela, Posavskoj – 40, Bosansko-podrinjskoj – 33, Srednjobosanskoj – 461, Hercegovačko-neretvanskoj – 462, Zapadnohercegovačkoj – 178 te Hercegbosanskoj županiji 117 odjela.

Od 214 škola u kojima su mladi stjecali nova znanja, bilo je 49 samostalnih gimnazija, a 43 gimnazije radile su u sastavu mješovitih škola. Kad je pak riječ o tehničkim i srodnom školama, njih 20 djelovalo je samostalno, a 123 u sastavu mješovitih škola. Sve stručne škole na području FBiH djelovale su u sastavu mješovitih škola – 104.

U statistici je prikazano i kako je 13 umjetničkih škola na području FBiH djelovalo samostalno, dok su dvije u sastavu mješovitih škola. Vjerskih je škola u ovom bh. entitetu, a u kojima su mladi stjecali nova znanja u školskoj 2021./2022. bilo šest, a deset škola namijenjenih učenicima s posebnim potrebama. Osim broja upisanih učenika po smjerovima, prikazan je i broj nastavnika uz koje su stjecali nova znanja, a zanimljivo je kako je, unatoč stalnom padu broja upisanih učenika, rastao broj nastavnika. Školske godine 2017./2018. radila su 8564 nastavnika, a 2021./2022. sa srednjoškolcima na području FBiH radila su 8644, odnosno u promatranom razdoblju zaposleno je 80 nastavnika više.

Pad broja učenika i više je nego osjetan posljednjih godina na području i FBiH i RS-a, na što konstantno upozoravaju demografi, ističući kako se nužno trebaju poduzeti mjere i usvojiti populacijska politika kako bi se zaustavili negativni trendovi.

”Apeliramo da svi zajedno doprinesu da se ti negativni trendovi uspore, a na kraju i zaustave kako ne bismo gledali slične pokazatelje i u godinama koje su pred nama”, navode demografi. Kako je krajnje vrijeme da se ozbiljno počne raditi na demografskoj slici, najbolje ilustrira podatak Državne agencije za statistiku prema čijim je pokazateljima u godini dana “nestao” grad veličine Novog Travnika, točnije, prošla godina zabilježila je čak 22.633 umrlih više nego rođenih. Jesu li ti podaci dovoljan alarm za uzbunu, ostaje za vidjeti, ali jedno je sigurno – “nestanak” stanovništva i iseljavanje ozbiljan je problem na kojemu se što žurnije mora početi raditi.