U školskoj 2015./2016. Bosna i Hercegovina je brojala 35273 učenika po Hrvatskom nastavnom planu i programu, dok ih u školskoj 2020./2021. broji 30531, odnosno 4742 učenika manje.

Hercegovačko-neretvanska županija s 2015-./2016. brojala je skoro 9641 osnovaca po hrvatskom planu i programu, dok ih je sada po Hrvatskom NPP 271 manje, ZHŽ je brojao 8349 osnovaca, a sada ih je 603 manje. Nadalje Hercegbosanska županija prije pet godina je imala 6593 đaka, dok je ove godine osnovaca po Hrvatskom nastavnom planu i programu 3467, što bi značilo 3126 manje.

Srednjobosanska županija imala je 2015. 5084 osnovaca, dok ih je ove godine 5226 što znači da je održala broj broj učenika, koji je blago i porastao. Posavska županija sa 2606 pala je na 1934 osnovca, što bi značilo da je i u toj županiji 672 osnovca manje. Kada se svi minusi zbroje dobije se gore navedeni podatak, da su Hrvati u pet godina izgubili 5000 osnovaca.

Hrvatska politika sustavno se ovim problemom ne bavi. Voli liječiti simptome, u smislu da iz godine u godinu brine o zbrinjavanju nastavnog kadra, te šalje poruke da otkaza neće biti. Samim iseljavanjem, kao pojavom koja rezultira praznim razredima i školskim klupama se ne bavi.

U Hercegbosanskoj županiji stanje je najkritičnije, a upravo tamo se iselilo najviše Hrvata, a zabrinjava pad osnovaca i u ZHŽ-u, te, iako blaži, u HNŽ-u.

Ni na državnoj razini statistike nisu puno povoljnije, i govore u prilog tome da je stanje podjednako loše i u druga dva naroda. Primjerice, prema podatcima Agencije za statistiku u školskoj 2017/2018. godini u BiH u 1817 osnovnih škola upisano je 282.946 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 4783 učenika.

To bi pak značilo da smo na razini države, neovisno o kojem se nastavnom planu i programu radi izgubili skoro pet tisuća osnovaca, a što se, kako smo gore naveli, Hrvatima dogodilo za pet godina.

Hercegovina.info