Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH) je protekla dva dana u Mostaru održala svoje redovito zasjedanje.

Posebno su se dotaknuli tema ekumenizma, demografije, svećeničkih i redovničkih zvanja u BiH, pohoda papi početkom svibnja ove godine pod nazivom ”Ad limina Apostolorum” i ostalih tema te su također dali potporu početku pregovora za pristupanje EU o čemu danas odlučuje Europsko vijeće.

Zasjedanjem BK BiH predsjedao je mons. Tomo Vukšić, metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH koji je sa zasjedanja izdvojio nekoliko tema.

Početkom svibnja idemo u Rim u pohod Svetom Ocu papi pod nazivom ”Ad limina Apostolrum“ (na apostolske pragove), to je i običaj i tradicija, ali i zakonska obaveza svih biskupa u svijetu da pohode papu svakih pet ili deset godina, izvijeste ga o stanju u biskupijama. Također, to je pohod i različitim središnjim uredima Crkve, poput Državnog tajništva do odjela za nauk vjere, odjela za odnose s biskupima, redovnicima, vjernicima laicima, za informacije kao i onoga za međureligijski dijalog i ekumenizam. Ti dani obično budu veoma radni i dinamični, bez prestanka, rekao je mons. Vukšić te dodao kako su posljednji put u ovom obliku u Rimu bili 2015. godine.

I Katolička crkva u BiH se posljednjih godina suočava sa nedostatkom svećeničkih i redovničkih zvanja.

Opće je poznata informacija da postoji kriza duhovnoga, a u okviru te krize postoji kriza svećeničkih, redovničkih i drugih duhovnih zvanja. To se onda ne reflektira samo na broj prisutnih svećenika, redovnika, redovnica, nego se reflektira i na njihovu prosječnu dob, što sa sobom nosi različite druge izazove i probleme. Po statistikama, sve nas je manje, a druga stvar je da je prosječna dob nas koji smo tu sve veća i veća, a iznosi otprilike oko 60 godina. Mladih svećenika je sve manje, a nas u ozbiljnim godinama je sve više, kazao je predsjednik BK BiH.

U svijetu se takvi problemi sve više rješavaju ”spajanjem župa”.

Što se tiče organizacije dušobrižništva i života u našim župnim zajednicama, postoji dvostruki aspekt. Jedan je demografska kriza i depopulacija, a drugi je da je pastoralnih djelatnika manje. U našim biskupijama postoje mjesta gdje vjernika ima zaista malo i kad se spoje ove dvije situacije, sama od sebe se nameće potreba da se onim svećenicima koji još mogu i mlađim svećenicima u dušobrižništvo povjeri više župnih zajednica, posebno ovih manjih.

Npr. ovdje u Mostaru ima župnih zajednica od više tisuća vjernika i to je nemoguće povjeriti istom svećeniku, ali ako imate zajednice gdje je 50 ili 100 vjernika takve je moguće ponuditi jednom svećeniku. Mi takvih situacija već imamo (…) i ta iskustva su za nas ovdje nešto novo, dok za opću crkvu to nije ništa novo. Crkveni zakoni predviđaju i rješenja za takve situacije, svećenik može biti župnik u samo jednoj župi, a župni upravitelj može biti u više njih. Naša je zadaća tražiti najbolja moguća rješenja za situacije u kojima živimo, naglasio je nadbiskup Vukšić.

Kako kaže, otvoren je i za jačanje laičkih, odnosno đakonskih službi.

Što se mene tiče, ja sam vrlo otvoren za takva rješenja. Potrebno je ispuniti neke uvjete, kao što je završen teološki studij, da su ti ljudi određenog moralnog integriteta, profesionalni, odgojni, školski, ljudski i ostali aspekti. S obzirom na stanje, vjerujem da nisu daleko vremena kada će to biti. U Hrvatskoj već imamo stalne đakone, a mi ovdje još imam dovoljan broj svećenika, izjavio je nadbiskup vrhbosanski.

Biskupska konferencija BiH je dala potporu početku pregovora za pristupanje BiH Europskoj uniji o čemo danas odlučuje Europsko vijeće.

Mi bezuvjetno podržavamo pristupne pregovore, nama je osnovna vrednota mir. Uvjereni smo da ti standardi bilo pravni, demokratski, svi drugi osiguravaju mir. Ujedno znate da gdje ti standardi vladaju, već 80 godina imamo stanje mira i ako će nam to pomoći da zaživi mir, a nadamo se da hoće, mi smo stvarno za to. Mi kao Crkva imamo i jedan dodatan razlog za podršku koji je specifično naš, a to je da Isusova zapovijed da idemo po cijelom svijetu i propovijedamo Evanđelje. EU je dio svijeta u kojeg smo svi poslani, ne postoji dio svijeta koji je isključen iz onoga što je poslanje Crkve, poručio je mons. Vukšić.

Potpredsjednik BK BiH mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski rekao je kako su na zasjedanju imali brojna izvješća svih vijeća i komisija što pokazuje kako da je BiH mala zajednica, dali da je ”unatoč toj ‘malenosti’ prisutan dinamizam”.

On se osvrnuo na pitanje kako u je u BiH sve manje djece, a sve veći broj odlazaka te kako ohrabriti obitelji da se taj trend uspori, ako se već ne može zaustaviti.

Tu imamo dva problema, prvi problem jest manjak djece u obiteljima, a mi taj problem također osjećamo po broju duhovnih zvanja što se odrazi na svim razinama i društva i Crkve. Drugi problem je iseljavanje, sama Crkva nema posebne mehanizme zaustaviti te procese, osim osvijestiti samo društvo ili pridonijeti da društvo bude malo više svjesnije i stvara bolje uvjete da bi te obitelji ovdje mogle nastaviti živjeti. Mi ćemo se truditi koliko je do nas. Ako svi udružimo snage i damo sve od sebe da se to riješi, mislim da ćemo donekle i uspjeti, mišljenja je mons. Palić.

I on se dotakao pitanja manjka duhovnih zvanja te ”spajanja župa”.

Točno je da postoji manjak duhovnih zvanja, Crkva ima i zakon i kanonska prava koji definiraju i ostavljaju crkvenu mogućnost oko budućeg uređenja. Pojedine partikularne crkve, kao ona u Njemačkoj i ostalim zapadnim zemljama, traže najbolje mogućnosti koje će im biti prikladne kako bi najbolje pastoralno brinuli o svojim vjernicima, izjavio je biskup mostarsko-duvanjski.

Odgovorio je i na pitanje hoće li biskupi tijekom pohoda ”Ad limina Apostolorum” uputiti poziv papi Franji da posjeti Bosnu i Hercegovinu.

Papa je ne samo vjerski poglavar, nego i državni poglavar. Prema tome, tu mora postojati suglasje između Crkve i države da ga se pozove u jednu zemlju. Legitimna je njegova odluka gdje će i koju zemlju posjetiti. Moramo računati na papinu dob i na njegovu zdravstvenu situaciju. Naravno da ćemo u razgovorima i dogovorima, ako to doista bude oportuno i prikladno, papi uputiti poziv da nas posjeti. Hoće li i kada to izabrati, to je drugo pitanje, zaključio je mons. Palić.

Osim gore spomenutih tema razgovarano je o raznim godišnjim izvješćima, smjernicama, djelovanju Papinskih misija, službama i hodočašćima te ostalim planovima.

(Fena)